Sud je zaključio da je Hrvatska pobijajući zahtjev za privremenim boravkom prekršila konvencijska prava koja brane diskriminaciju i jamče zaštitu privatnog i obiteljskog života, doznaje se u Uredu zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava.
Tužiteljica je još 2011. sisačko-moslavačkoj policiji podnijela zahtjev za privremeni boravak u Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji, navevši da se već nekoliko godina s partnericom iz Hrvatske nalazi u stabilnoj istospolnoj vezi koja prema njezinom mišljenju predstavlja obitelj te kako se želi privremeno preseliti kod nje.
Policija je odbila zahtjev uz obrazloženje da sukladno važećem Zakonu o strancima, istospolna zajednica ne predstavlja obitelj. Uz isto obrazloženje, Upravni sud u Zagrebu je u upravnom sporu odbio podnositeljičinu tužbu. Na posljetku, Ustavni sud odbacio je podnositeljičinu ustavnu tužbu uz obrazloženje da podnositeljica nije iskoristila pravno sredstvo predviđeno važećem Zakonom o suzbijanju diskriminacije.
Činjenica da su podnositeljica i njezina djevojka bile u vezi već nekoliko godina te da su se redovno posjećivale bila je Europskom sudu dovoljna da utvrdi kako se podnositeljica i njezina djevojka nalaze u stabilnoj vezi koja potpada pod konvencijski pojam obitelji.
Nadalje, Europski sud je istaknuo kako je važeći Zakon o strancima diskriminatoran jer predviđa različito postupanje između istospolnih i heteroseksualnih parova, zbog toga što je pravo na privremeni boravak u Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji isključivo rezervirano za heteroseksualne parove.
Povrh toga, Europski sud je istaknuo kako domaća tijela prilikom postupanja po zahtjevu za privremeni boravak nisu u dovoljnoj mjeri ispitala podnositeljičinu situaciju već su se automatizmom pozvala na odredbe Zakona o strancima iz kojih proizlazi da istospolna zajednica ne predstavlja obitelj.
Za utvrđenu povredu konvencijskog prava, Sud je podnositeljici dodijelio pravičnu naknadu u iznosu od tisuća eura, izvijestio je Ured.
No, presuda još nije konačna, a to će postati ukoliko niti jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem.