Platformom se želi poboljšati suradnju između ministarstava rada država članica, sindikata i udruga poslodavaca kako bi se riješio taj problem koji nanosi veliku štetu europskom gospodarstvu.
Neprijavljeni rad općenito znači svaku plaćenu aktivnost koja je po prirodi zakonita, ali nije prijavljena javnim tijelima, kao što je porezni ured ili inspekcija rada. Platformom se želi poboljšati suradnju na razini Unije među nadležnim tijelima država članica, te razviti pouzdan i učinkovit sustav brze razmjene informacija između nacionalnih tijela u svrhu učinkovitije i djelotvornije borbe protiv neprijavljenog rada, uključujući lažno samozapošljavanje.
Dugoročni cilj je poboljšanje uvjeta rada i integriranje neprijavljenih radnika u tržište rada budući da oni često rade u jako teškim uvjetima, slabo su plaćeni i krše im se radnička prava. Neprijavljeni rad također pridonosi socijalnom dumpingu, posebno u prekograničnim područjima.
Platforma se neće miješati u postupke država članica, niti se njome žele harmonizirati pravila. U tekstu se potvrđuje da se relevantne definicije i regulatorni sustavi u državama članicama razlikuju.
Platformu će činiti predstavnici svih država članica, maksimalno četiri predstavnika socijalnih partnera na europskoj razini, jednako podijeljeni između radnika i udruga poslodavaca (bez prava glasa) i Komisije. Platforma će se sastajati najmanje dva puta godišnje, a uspostavit će se i posebne radne skupine koje će se baviti različitim aspektima neprijavljenog rada.
Prema podacima Eurofounda, neprijavljeno gospodarstvo čini u prosjeku 18 posto BDP-a EU-a, u rasponu od ispod 8 posto BDP-a u Austriji do više od 30 posto u Bugarskoj. Neprijavljeni rad je najviše raširen u građevinskoj industriji, kao i u uslugama u kućanstvu, privatnim zaštitarskim tvrtkama, čišćenju u industriji, poljoprivredi, hotelima, restoranima i cateringu.
Nacrt zakona još mora odobriti Vijeće EU-a da bi stupio na snagu.