FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Svjetski dan močvarnih (vlažnih) staništa obilježava se 2. veljače

ZAGREB, 1. veljače 2016. (Hina) - Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa, obilježava se 2. veljače, a ove godine na temu "Vlažna staništa za našu budućnost: Živjeti održivo", čime se želi naglasiti njihova životna uloga za budućnost čovječanstva i posebna uloga u postizanju novih ciljeva održivog razvitka. 

 Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa obilježava se 2. veljače jer je na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu, a to je i Hrvatska, na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupilo 169 država, koje su čak 2. 222 područja proglasila vlažnim područjima od međunarodnog značaja i koja ukupno zauzimaju površinu od 2.142.500 četvornih kilometara, izjavila je Hini Vlatka Dumbović Mazal iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu

 Ramsarsko područje je močvarno stanište, osobito važno kao stanište ptica, bez kojeg zaštita prirode na globalnoj razini ne bi bila moguća. Hrvatska ima pet takvih ramsarskih područja: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode -Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi

 U Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu kažu kako su močvarna staništa istovremeno najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. Od 1900. godine izgubljeno je 64 posto močvarnih područja u svijetu, a cilj Ramsarske konvencije je taj pad zaustaviti te osigurati očuvanje i razumno korištenje močvara u cijelom svijetu radi očuvanja biološke raznolikosti i dovoljno prirodnih resursa za ljude koji ovise o močvarnim sustavima, a to smo svi mi. 

Tema ovogodišnjeg dana - "Vlažna staništa za našu budućnost: Živjeti održivo"

 Ovogodišnjim sloganom želi se naglasiti životna uloga vlažnih staništa (močvara) za budućnost čovječanstva i posebna uloga u postizanju novih ciljeva održivog razvitka. Više od milijardu ljudi živi od vlažnih staništa. Život od ribolova, uzgajanja riže, putovanja i turizma ovisan je od vlažnih staništa. Takva staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti. Predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, jer je uz njih vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja. 

 Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost. Najstarije civilizacije razvile su se upravo na močvarnim područjima Eufrata, Tigrisa i Nila jer su rijeke i plodna, redovito plavljena tla uz njihove obale pružale dovoljno hrane, ističu u  Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu

Zelena akcija: Iznimna važnost vlažnih staništa, dajmo prostor rijekama   

Najveća hrvatska udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija ističe iznimnu važnost močvarnih područja za očuvanje bioraznolikosti i za život čovjeka, prvenstveno u pročišćavanju vode za piće te zaštite od poplava. Kažu kako se u Hrvatskoj još uvijek ne prepoznaje njihova velika uloga zaštite od poplava pa još uvijek dominiraju zastarjele koncepcije primjerenije prošlom stoljeću.

 "Moderni planovi upravljanja vodotocima sve više prepoznaju njihovu ulogu zaštite od poplava te umjesto pretjeranog kanaliziranja i izgradnje nasipa promoviraju princip davanja prostora rijekama da se slobodno razliju u okolna močvarna područja, koja služe kao prirodne retencije. Nažalost, unatoč ogromnim prirodnim potencijalima koje Hrvatska ima za takav pristup upravljanju rijekama (područje srednje Posavine kao izuzetno važan retencijski bazen), razmišljanjima o tim temama kod nas još uvijek dominiraju zastarjele koncepcije primjerenije prošlom stoljeću. Davanje više prostora rijekama i s tim povezano povećanje površine močvarnih područja, osim što bi imalo pozitivnih posljedica po očuvanje bioraznolikosti, također bi doprinijelo i razvoju turizma kao potencijalno važnog izvora prihoda za lokalne zajednice", poručuju u Zelenoj akciji. 

WWF Adria: Vlažna staništa najviše ugrožavaju regulacije za navodnjavanje, te brojni, loše isplanirani hidroenergetski projekti

 Svjetska organizacija za zaštitu prirode - World Wide Fund for Nature (WWF Adria) ističe kako su rijeke, jezera i močvare u našoj regiji pod sve većim udarom zbog regulacije i izgradnje infrastrukture kao što su hidroelektrane. Kako bi podigli svijest o prirodnim i očuvanim rijekama i močvarama, uslugama koje one pružaju ljudima, te istaknuli prijetnje s kojima se slatkovodni sustavi suočavaju, WWF na Svjetski dan močvara, 2. veljače, pokreće kampanju "Naše rijeke, naše blago!", koja će putem društvenih mreža provoditi do Svjetskog dana zaštite voda, 22. ožujka.

 "Rijeke u regiji su sve više na udaru zbog gradnje obaloutvrda, vađenja sedimenta iz korita, regulacije toka kao mjera obrane od poplava i izgradnje hidroelektrana. Time se ugrožavaju prirodni dijelovi rijeka i životni prostor brojnih životinjskih i biljnih vrsta, posebno endemičnih, koje se teško prilagođavaju promjenama u količini, brzini i temperaturi toka rijeke", ističu u WWF Adria. 

 Prema njihovom zadnjem Izvještaju o stanju planeta, slatkovodne vrste su pod najvećim pritiskom i njihov broj je u posljednjih 50 godina smanjen za više od 70 posto.  "Agresivnom regulacijom slatkovodnih ekosustava ne ugrožavamo samo njihove ekološke usluge koje su značajne za ljude i društvo (pročišćavanje vode i opskrba vodom za piće, zadržavanje visokih voda u slučaju poplava, mogućnosti za turizam i rekreaciju), nego ugrožavamo i opstanak brojnih životinjskih i biljnih vrsta", poručuje WWF Adria. 

 Voditeljica programa za slatkovodne sustave u WWF Adria Petra Remeta kaže da "močvare, rijeke i jezera u regiji pružaju dom za preko 250 vrsta riba te više od 70 vrsta vodozemaca, od kojih je mnogo endemskih vrsta". Močvarna staništa jedna su od najproduktivnijih, a iako pokrivaju samo tri posto površine kopna, pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. U našoj regiji najviše ih ugrožavaju regulacije za navodnjavanje, te brojni, loše isplanirani hidroenergetski projekti, istaknula je. 

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙