Hogan je na Odboru za proračunski nadzor u Bruxellesu odgovarao na pitanja o razrješnici Europske komisije za 2014. godinu u prisutnosti revizora Europskog revizorskog suda. Zastupnici su postavili mnogo pitanja važnih za korištenje EU fondova i Zajedničku poljoprivrednu politiku, te razinu i značenje utvrđenih grešaka i eventualnu štetu za proračun EU-a.
Predstavnici Revizorskog suda naveli su kako je prosječna razina utvrđenih pogrešaka u plaćanjima 2014. bila na razini prethodne 2013. te da ima prostora za daljnja poboljšanja. Zaključili su kako je provedba poljoprivredne politike uspješna te dali više preporuka za poboljšanja.
Od konkretnih problema revizor Anugstyn Kubika ustvrdio je kako je u I. stupu, koji pokriva mjere za organizaciju zajedničkog tržišta i izravna plaćanja, utvrđena razina pogrešaka od 2,9 posto što je poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu te da su greške utvrđene u 17 od 18 nadziranih država članica.
Revizorica Kersti Kaljulaid navela je kako je postotak pogrešaka u provedbi plaćanja u II. stupu Zajedničke poljoprivredne politike – ruralnom razvoju te u ribarstvu iznosio prosječno 6,2 posto. Države članice nisu u dovoljnoj mjeri koristile dostupne instrumente i informacije za korekciju pogrešaka koje bi im pomogle u smanjenju pogrešaka do razine od svega 2,3 posto.
Od 91 zahtjeva za ruralni razvoj, kod njih 14 je utvrđena pogreška. Za 3 od 14 slučajeva vjeruju kako su stvoreni lažni uvjeti koji bi odgovarali traženim kriterijima provedenih javnih natječaja.
Kao tipični primjer Kaljulaid je navela otvaranje tvrtki koje bi formalno ispunjavale uvjete, bile prezentirane kao mikropoduzeća ili tvrtke koje vode i čiji su vlasnici mladi poljoprivrednici, a zapravo se radilo o tvrtkama koje su osnovale postojeće i uspješne tvrtke koje samostalno ne bi ispunjavale uvjete natječaja za određenu mjeru. Na taj se način ugrožava tržišno natjecanje i ne ispunjava se svrha predviđenih mjera usmjerenih na ciljeve poput unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje mikro, malih i srednjih poljoprivrednika ili pak poboljšanje uvjeta života poljoprivrednika.
Ni u Hrvatskoj ova praksa nije nepoznata jer postoje indicije da se slična metodologija koristila kod natječaja za podmjeru 4.1.1. iz Programa ruralnog razvoja RH na što su upozorile različite seljačke udruge, ističe se u priopćenju.
Povjerenik Hogan izrazio je zadovoljstvo poboljšanjima u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike te ponovno istaknuo napredak u smanjenju razine pogrešaka, ustvrdivši kako sustavi nadzora, iako administrativno zahtjevni, ipak funkcioniraju.
Napomenuo je kako je očekivano da II. stup ima višu razinu utvrđenih grešaka jer se radi o zahtjevnijoj provedbi politike i kompliciranijem sustavu.
U odgovoru na pitanja zastupnika o razini i obliku utvrđenih nepravilnosti, povjerenik je kazao da kada se utvrdi pokušaj prijevare, mora biti prijavljen nadležnim vlastima i mora biti procesuiran na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
"Dakle, postoje tijela koja se bave prijevarama ukoliko su im podaci prezentirani", istaknuo je Hogan.
U slučaju da države članice ne provode mjere nadzora na zadovoljavajući način, kao na primjer Češka Republika, ukazao je na mogućnost oduzimanja akreditacija nacionalnim agencijama za plaćanja u poljoprivredi, kao i na mogućnost suspenzije plaćanja iz fondova namijenjenih provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, dok je u slučaju sumnje u pronevjeru sredstava EU fondova na primjeru Rumunjske istaknuo mogućnost angažiranja Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF).
Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj prošli tjedan u Strasbourgu, povjerenik Hogan podnio je izvješće o do sada provedenim mjerama za pojednostavljenje Zajedničke poljoprivredne politike te o planovima za implementaciju novih mjera, a u kontekstu prioriteta nizozemskog predsjedanja EU-om i prioriteta u području poljoprivredne politike koje je zastupnicima predstavio nizozemski ministar poljoprivrede Martijn van Dam.
Od do sada provedenih mjera u olakšavanju izvršenja obveza poljoprivrednika, u priopćenju se podsjeća kako je zbog zahtjevne procedure u svibnju 2015. produžen rok za podnošenje prijava za dodjelu potpora, kao i na uvođenje određenih fleksibilnosti vezanih uz provedbu agroekoloških mjera. Tijekom ljeta je uspostavljena i neovisna ekspertna skupina za nadzor implementacije pojednostavljenja ZPP-a za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Nadalje, potkraj 2015. uvedena je mogućnost prethodne provjere zahtjeva za potporu kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da isprave podnesene zahtjeve u roku do 35 dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva bez naknada (penala), donesena je odluka o smanjivanju broja terenskih inspekcija kao i objedinjavanju različitih elemenata inspekcijskog nadzora u 2016. godini kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da provode samo one provjere koje će imati najveće učinke, a uvedene su i dodatne fleksibilnosti koje omogućuju poljoprivrednicima da modificiraju izjave o zemljištima predviđenima za mjere ozelenjivanja što će imati pozitivne učinke na poljoprivrednike koji možda trebaju prilagoditi plan uzgoja tijekom poljoprivredne sezone.
Također je uvedeno pojednostavljenje dobrovoljno vezanih potpora poput mogućnosti nacionalnih tijela da prenose sredstva između različitih mjera. Pojednostavljenje pravila za mlade poljoprivrednike prepušteno je državama članicama kako bi se pronašla odgovarajuća ravnoteža u miješanom poduzetništvu u kojem imaju udjela mladi i ostali poljoprivrednici.
Od novih predviđenih mjera za 2016. godinu u priopćenju se ističe uvođenje spomenutih preliminarnih provjera zahtjeva za dodjelu potpora koje će pridonijeti i smanjivanju razina pogrešaka ali i smanjivanju razine kazni za pogrešno deklariranje poljoprivrednih površina. Tu se također uvodi i mjera "žutog kartona" tj. opomene za prvi prijestup i umanjenja kazne za taj prijestup za 50 posto te će taj poljoprivrednik bit podvrgnut terenskom nadzoru u sljedećoj godini.
Također, tijekom 2016. godine predviđeno je donošenje akata za uvođenje novih mjera u području ozelenjivanja koje bi trebale stupiti na snagu 2017. te sveobuhvatna revizija delegiranih i provedbenih akata uz javne intervencije za skladištenje poljoprivrednih proizvoda. U području ruralnog razvoja očekuje se pojednostavljenje obveza malim poljoprivrednicima za dostavu informacija te pojednostavljenje pravila za korištenje financijskih instrumenata, navodi se u priopćenju.