Izvješće o fiskalnoj održivosti daje pregled izazova s kojima su suočene javne financije zemalja članica u kratkročnom (do godinu dana), srednjoročnom (unutar 10 godina ) i dugoročnom razdoblju (preko 10 godina). Izvješće se temelji na jesenskim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila prošle jeseni.
U izvješću se konstatira da su javne financije u EU danas održivije nego na početku krizu, ali da ipak postoje znatni izazovi na srednji i dug rok zbog visoke razine duga i starenja stanovništva.
Nijednoj zemlji članici ne prijeti visoki rizik za fiskalnu održivost u kratkoročnom razdoblju, dok je u srednjoročnom razdoblju visokom riziku izloženo 11 zemalja članica - Hrvatska, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Velika Britanija.
Dugoročno gledajući jedino Slovenija ima visoki rizik za fiskalnu održivost.
"Općenito, za Hrvatsku nema na vidiku znatnih kratkoročnih rizika fiskalnog stresa, iako neke varijable (poglavito primarni deficit, neto međunarodna investicijska pozicija te razina i promjena u udjelu kredita koji se ne otplaćuju ukazuju na velike kratkoročne izazove", kaže se u izvješću.
Međutim, postoje veliki rizici u srednjoročnom razdoblju iz perspektive analize održivosti duga.
Udio kratkročnog duga Hrvatske se smanjuje, tako da nema većih rizika za refinanciranje u kratkoročnom razdoblju. Komisija također navodi da nema većeg tečajnog rizika, iako je dug uglavnom u stranoj valuti, najviše u eurima, zbog tečajne politike HNB-a.
Komisija upozorava da analiza održivosti duga pokazuje da bi javni dug u Hrvatskoj u normalmim ekonomskim okolnostima i s nepromijenjenom fiskalnom politikom 2020. narastao na 96,7 posto BDP-a, a 2026. na 105,3 posto BDP-a.