Djela Mire Gavrana prevedena su na 38 jezika i dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, podsjetila je članica Nacionalnoga odbora za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba Diana Zalar.
Po Gavranovim dramama i komedijama, dodala je, nastalo je više od 250 kazališnih premijera diljem svijeta, a te je predstave vidjelo više od tri milijuna ljudi, rekla je Zalar. Podsjetila je i na to da mu je posvećen i kazališni festival Gavranfest na kojemu se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim djelima. Festival se od 2003. održava u Slovačkoj, a od 2013. i u Poljskoj.
Velik dio Gavranova opusa zauzimaju knjige za djecu i mladež u kojima autor govori jezikom koji čitatelja stavlja u jednakopravnu poziciju prema piscu, istaknula je Zalar. Ocijenila je kako u njegovim djelima u prvi plan dolaze iskrenost i otvorenost te jednostavnost u obraćanju mladima.
Naglasila je kako Gavran progovara o mnoštvu prijepornih tema kao što su ljudska seksualnost, bračna nevjera, siromaštvo, alkoholizam, bolest i smrt.
"Bez obzira na ozbiljnost, a ponekad i tragičnost tih tema, Gavran uvijek piše s temeljnom optimističnom pozicijom", rekla je dodavši kako kod njega vedra misao i ljudska hrabrost uvijek imaju posljednju riječ.
Ocijenila je kako knjige Mire Gavrana za djecu i mladež na humorističan način govore o mnoštvu egzistencijalnih tema te dodala kako pitanje rata i ratovanja ima posebno mjesto u prozi.
"Stav koji pisac nepokolebivo brani uvijek je na tragu odgovornosti za vlastite postupke kao i uvida u njihove posljedice", rekla je dodavši kako posljedice nikad nisu takve da bi trebalo izgubiti hrabrost ili nadu.
Smatra da Gavran u cjelovitu opusu ostaje pristupačan običnom čovjeku i njegovim shvaćanjima, stremljenjima prema sreći i promišljanju životnih nedaća.
Gavran je napomenuo kako voli pisati za djecu i mladež jer im na taj način, kroz priču, želi prenijeti doživljaj i emocije.
Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić naglasila je kako je Miro Gavran u društvu najboljih svjetskih pisaca i ilustratora te podsjetila kako Hrvatski centar za dječju knjigu djeluje od 1993. prikupljajući djela hrvatskih autora i njihove prijevode te promocije u zemlji i inozemstvu.
Ranka Javor istaknula je kako od 1995. Hrvatski centar za dječju knjigu postaje nacionalna sekcija međunarodne udruge IBBY ( International Board on Books for Young People – Međunarodno vijeće za dječju knjigu) koja danas okuplja 79 zemalja članica.
"Svake druge godine IBBY dodjeljuje Nagradu Hans Christian Andersen živućem piscu i ilustratoru za ukupan doprinos stvaralaštvu na području dječje knjige", rekla je dodavši kako se nagrada sastoji od zlatne medalje i diplome, a svečano se dodjeljuje na kongresu IBBY-ja. Podsjetila je kako se Andersenova nagrada za pisce dodjeljuje od 1956. godine, a za ilustratore od 1966. te da odluku o nagradama donosi međunarodni žiri sastavljen od 13 članova.
Odluku o izboru hrvatskog autora za nominaciju za Andersenovu nagradu donosi na svojim sastancima Nacionalni odbor za dječju knjigu. U Centru se priprema nominacija, dossier na engleskom jeziku i 5 do 10 naslova najboljih knjiga. Svakom članu žirija šalje se dossier autora i najmanje pet odabranih naslova.
Od 1996. do danas hrvatski kandidati za Andersenovu nagradu bili su pisci Ivan Kušan, Luko Paljetak, Zvonimir Balog, Sunčana Škrinjarić, Višnja Stahuljak, Joža Horvat i Miro Gavran te ilustratori Ivica Antolčić, Ivan Vitez, Vjekoslav Vojo Radoičić, Cvijeta Job i Svjetlan Junaković.
U veljači 2016. bit će objavljena imena pet finalista nagrade, a dobitnik će biti poznat početkom travnja na Sajmu dječje knjige u Bologni.