U sudskom oglasu pozivaju se i zastupnici bolnice da u roku od 15 dana predaju ovjeren popis imovine i obaveza, a ne odazovu li se oni i vjerovnici sud će donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju skraćenog stečajnog postupka.
Vlasnik i osnivač Specijalne bolnice za kirurške bolesti Hipokrat na zagrebačkom Ksaveru je doktor Alan Vlatko Ivanišević, povratnik iz Njemačke koji je 2012. nakon 11 godina spora, dobio presudu protiv Zagrebačke banke (Zaba) koja mu je četiri godine naplaćivala kamatu od čak 28 posto iako je zakonski maksimalna kamata smjela biti najviše 15 posto.
Kako je isticano u medijima, Ivanišević se nakon više od trideset godina rada u Njemačkoj, 1996. vratio u Hrvatsku kako bio otvorio polikliku zbog koje je podigao 1,6 milijuna maraka kredita u klagenfurtskoj banci Zveza. Kredit je osigurao jamstvom Zabe, a jamčio je sa više stotina tisuća maraka vlastite ušteđevine i nekretninama.
Nakon pozajmice jednom građevinaru Ivanišević kredit više nije mogao vraćati, ugovor sa Zvezom bio je raskinut, a Zaba je aktivirala bankovnu garanciju i naplatila se od Ivaniševića. Ivanišević je isticao da je osim naplate iz depozita Zaba provela i ovrhu nad nekretninom, a na cjelokupno plaćanje iz garancije primjenjena je kamata 'po dospijeću' od čak 28 posto.
Ivanišević je zbog toga 2001. pokrenuo sudski spor protiv Zagrebačke banke u kojem je dobio prvostupanjsku odluku, no ona je odlukom Visokog trgovačkog suda više puta bila vraćana u ponovni sudski postupak. Tijekom postupka bila je donesena i završna presuda da je obračun kamate od čak 28 posto bio ništetan. Unatoč tim sudskim rješenjima, Zaba je i dalje vodila ovršni postupak u kojem je, prema pisanju medija, Ivanišević na ovrsi kupio vlastitu nekretninu. Ivanišević je tvrdio da ga je Zaba zbog višegodišnje kamate od 28 posto i troškova sudskog postupka oštetila za najmanje četiri milijuna kuna.
Ogorčen zbog svega Ivanišević je tražio ispis iz hrvatskog državljanstva, obratio se nizu političara i institucija u Njemačkoj i Hrvatskoj te je najavljivao da će strane investitore odvraćati od poslovanja u Hrvatskoj. Iz Zagrebačke banke su, pak, odgovarali da je Ivanišević njihov neuredan dužnik koji dulji niz godina nije vraćao dospjelo dugovanje, zbog čega je banka bila prisiljena 2001. pokrenuti sudski postupak radi naplate svojih potraživanja.
Slučaj liječnika Ivaniševića bio je i jedan od prvih na koje su reagirale udruge Franak i Potrošač navodeći to kao jedan od primjera kako banke u Hrvatskoj naplaćuju kamate veće od zakonom pripisanih.