Kako su priopćili sa Sveučilišta u Dubrovniku, meduza "Bougainvillia triestina", velika do jedan centimetar,
pronađena je do sada u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i
Tršćanskom zaljevu.
Meduze su zvonolike morske životinjice iz velike skupine žarnjaka za koje se zna da nastanjuju svjetska mora duže od pola milijarde godina. Dobile su ime po liku iz grčke mitologije, lijepoj djevojci Meduzi kojoj je božica Atena prekrasnu kosu pretvorila u zmije otrovnice.
Hrvatska imena za meduzu također pokazuju njezinu neobičnu
povijest: na jednom dijelu Jadrana zovu je klobuk, na drugom misečina,
na trećem pizdurinka, na četvrtom zlogodina, uključujući još niz drugih imena.
Nedugo nakon što je prvi put opisana, znanstvenici su odbacili
da se radi o novoj vrsti "Bougainvillia
triestina", nego o već postojećoj
vrsti "Bougainvillia muscus" za koju je poznato da je sklona promjenama izgleda
jer se vješto prilagođava okolišu.
To se opet
ponovilo tijekom 20. stoljeća s drugim vrstama, te neposredno prije nego su znanstvenici
Instituta za more i priobalje Mirna
Batistić i Rade Garić objavili znanstveni članak u međunarodnom znanstvenom
časopisu "Marine Ecology - an evolutionary prespective", u kojem su genetičkim
metodama sekvenciranja DNA dokazali da je to zasebna vrsta. Najbliži živući srodnik joj je, tvrde ti znanstvenici, vrsta "B. carolinensis" koja živi uz atlantske obale
Sjeverne i Južne Amerike.
Dubrovački institut
je poznat po svom istraživanju planktona i morske ekologije. Prije nekoliko
godina bili su domaćini velikom međunarodnom projektu tijekom kojeg su primjenjivali
cijeli niz metoda, a iz kojeg je nastao veliki broj znanstvenih radova.
Početkom prošlog
desetljeća istaknuti dubrovački morski biolog Adam Benović (1943 – 2011) otkrio
je u Mljetskim jezerima jednu iz skupine meduza Aurellia, čiji se najbliži srodnici
nalaze u Arktiku, Pacifiku i Atlantiku.
Benović je uspio
dokazati da meduze mogu poslužiti kao indikator stabilnosti tzv. oligotrofnog pelagičkog
ekosustava.