Možda najveću pozornost javnosti u godini na izmaku privukao je pokušaj otkazivanja predstave Dubrovačkih ljetnih igara po tekstu francuskoga književnika Michela Houellebecqa zbog navodne islamističke prijetnje, ali i niz provokativnih akcija intendanta riječkoga HNK-a Olivera Frljića.
No, godinu su obilježile i produkcije koje su dosegle kriterije izvrsnosti tradicionalnog kazališta, ali i iskorak nacionalnih kazališnih kuća prema novim redateljskim i glumačkim poetikama i otvaranje novim publikama, osobito kroz novu programsku shemu intendantice HNK-a Zagreb Dubravke Vrgoč.
HNK Zagreb: nove scene i poetike
Prvu godinu na čelu zagrebačkoga HNK-a, u kojoj je taj teatar obilježio i 125. godišnjicu useljenja u zgradu na Trgu maršala Tita 15, Vrgoč je iskoristila kako bi uvela europske trendove i repertoare, napravivši zaokret od tradicionalistički postavljenog kazališnog modela prema suvremenom kazalištu prepoznatljiva rukopisa i provokativnih tema koje propituju probleme današnjice.
Osim uvođenja niza novih programa kao što su Filozofski teatar, Tajna povijest kazališta i HNK u vašem kvartu, nova je intendantica otvorila drugu scenu unutar HNK-a, izvela teatar izvan njegove zgrade s predstavom Matije Ferlina "Mi smo kraljevi a ne ljudi" postavljenom u Kineskom paviljonu Zagrebačkog velesajma, te proširila dramski repertoar kazališta na komorne komade kao što su "Bella Figura" Yasmine Reze i "Na kraju tjedna" Bobe Jelčića.
Uz stavljanje većeg naglaska na koprodukcijske projekte, HNK Zagreb repertoarno je napravio iskorak u smjeru post-dramskog europskog kazališta obilježenog poetikom na razmeđi klasičnog i suvremenog, eksperimentiranjem kazališnim jezicima i modelima, stvaranjem nove vrste dramske predstave koja je istodobno i glazbeni spektakl. Takav je primjer "Evanđelje" Pippa Delbona, suvremena opera kojom je HNK zaključio premijernu kalendarsku godinu.
Riječki HNK - provokacije i performansi
Intendant riječkoga HNK-a Ivana pl. Zajca Oliver Frljić svojim je predstavama provocirao javnost, ne samo repertoarno već i transparentima redovito vješanima na pročelje zgrade riječkog HNK-a, u kojima je parolama temeljenim na sugestivim naslovima aktualnog dramskog repertoara upozoravao na probleme u društvu, skrećući fokus medija na Rijeku.
Godina je počela okupljanjem u siječnju ispred kazališta prosvjednika koji su molitvom reagirali na predstavu "Hrvatsko glumište", koja povlači paralelu između fašističke NDH i hrvatskog teatra nakon Domovinskog rata.
Pred teatrom je za vrijeme performansa na otvaranju Riječkih ljetnih noći 18. lipnja došlo do naguravanja i prijetnji, bilo je i fizičkih napada, a dan poslije violinistica orkestra Opere nakon završenog koncerta pogođena je jajem. Na dan obilježavanja Oluje, 5. kolovoza, pred kazalištem su se okupili članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR) prosvjedujući protiv tribine "Žene u ratu", a nakon događanja napadnuta je skupina novinara i aktivista.
Riječkome HNK-u u protekloj godini nije manjkalo provokativnih predstava, pa su tako pod sloganom nove sezone "Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli", uzetom iz hrvatskog Ustava, neke od premijera sugestivnih naslova na repertoaru bile predstave "Kompleks Ristić" (Frljić), "Hrvatska rapsodija" (Sebastijan Horvat) te balet "Sex" koreografa i redatelja Balazsa Baranyaija.
Zbrka oko "Elementarih čestica"
Ovogodišnje izdanje Dubrovačkih ljetnih igara zasjenio je pokušaj otkazivanja predstave nastale po tekstu francuskoga književnika Michela Houellebecqa zbog navodne islamističke prijetnje. Predstava "Elementarne čestice" u režiji Ivice Buljana u svibnju je skinuta s repertoara Igara nakon što je MUP-ova sigurnosna procjena na poziv dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića pokazala da bi njezino postavljanje predstavljalo sigurnosni rizik.
To je izazvalo žestoke reakcije javnosti i struke, koja je skidanje predstave nazvala skandaloznim, dok je rezerviranost prema takvoj odluci izrazio i ministar kulture Berislav Šipuš.
Predstava je potom ipak vraćena na repertoar DLJI te je, uz jake mjere osiguranja i ovacije publike, izvedena u srpnju na Lovrijencu i proglašena izvanserijskim i slojevitim prikazom kontroverznog autora.
Bogate aktivnosti u presjeku sektora
U godini obilježenoj pomicanjem granica uloge teatra nije manjkalo ni produkcija koje dramatizacijom i izvedbom ispunjavaju tradicionalne kriterije kazališne izvrsnosti.
Jedan od kazališnih vrhunaca godine svakako je bila prva hrvatska hrvatska produkcija mjuzikla "Mamma mia" u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komediji. Zagrebački GDK Gavella postavio je nagrađivanu predstavu "Kolovoz u okrugu Osage" po tekstu Tracyja Lettsa, a Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) niz scenskih hibrida poput "Drakule" Brama Stokera i "Hinkemanna" Ernsta Tollera.
Kazališna publika mogla je uživati u tradicionalnim manifestacijama Dani satire, Histrionskom ljetu, Varaždinskim kazališnim večerima, Gavellinim večerima, Splitskom ljetu, Dubrovačkim ljetnim igrama, Noći kazališta, a dodijeljene su i brojne nagrade poput Nagrada hrvatskog glumišta i Teatra.hr.
Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu pripala je predstavi "260 dana" Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, dok su najboljom opernom i baletnom predstavom u cjelini proglašene predstave splitskoga HNK "Mefistofele" i "Đavo u selu". Nagrade za životno djelo uručene su dramskom umjetniku Božidaru Bobanu i dirigentu i skladatelju Miri Belamariću.
Nagrada za predstavu godine Teatar.hr dodijeljena je predstavi "Kristofor Kolumbo" redatelja Renea Medvešeka u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), dok je predstava "Hedda Gabler" u produkciji Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora i režiji Mateje Koležnik proglašena najboljom predstavom festivala Gavelline večeri 2015.
Nagrada "Judita" 61. Splitskog ljeta, koju tradicionalno dodjeljuje Slobodna Dalmacija, pripala je za najbolji umjetnički rezultat u dramskom programu glumcu Slavenu Španoviću, dok su za najviši doseg u glazbenom programu nagrađeni violončelistica Kajana Pačko i gitarist Petrit Čeku. Ovogodišnji laureati nagrade Orlando Dubrovačkih ljetnih igara za najbolja ostvarenja u dramskom i glazbenom programu bili su mladi dubrovački glumac Nikola Baće i njemački Kvartet Henschel.
U protekloj su godini unatoč još uvijek prisutnom pesimizmu kazalištaraca zbog financiranja njihovih programa otvorene i neke nove teatarske scene, pa je tako u Brseču, na obroncima Učke, počelo djelovati "Najmanje kazalište na svijetu", koje će se sa svojih dvanaest gledateljskih mjesta prijaviti za Guinnessevu knjigu rekorda, dok je u Zagrebu početkom listopada vrlo uspješno počela djelovati Scena Ribnjak.
Gostovanja zvijezda suvremene i klasične glazbe
U 2015. Hrvatskoj nije manjkalo ni gostovanja velikih glazbenih zvijezda, a osim tradicionalnih festivalskih programa poput Inmusic festivala, koji je već desetu godinu za redom u lipnju pretvorio Zagreb u središte europske festivalske scene s gostovanjima nekih od najzvučnijih bendova današnjice i više od 80 tisuća posjetitelja, godinu su obilježila i gostovanja velikih imena klasične glazbe.
Istaknuti svjetski simfonijski orkestri, zborovi, solisti i dirigenti gostovali su diljem hrvatskih pozornica, a jedan od vrhunaca godine svakako je bilo gostovanje u studenome u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu "najbolje pjevačice svijeta", njemačke sopranistice Anje Harteros.
Harteros je u Lisinskome nastupila u novom programu "Lisinski Arioso", koji se nastavlja u 2016. gostovanjima letonske mezzospranistice Eline Garanče, pa američkog baritona Thomasa Hampsona, te ruskog Dmitrija Hvorostovskija. Klasični su koncerti u proteklih 12 mjeseci redovito punili Dvoranu Lisinski, a publika je u prosincu, za kraj godine, na nogama ispratila srpskog violinističkog virtuoza Nemanju Radulovića.