U Eurostatu su tako utvrdili da je robu i usluge za osobnu upotrebu putem Interneta ove godine naručivalo 31 posto stanovnika Hrvatske u dobi od 16 do 74 godine. Najviše je internetskih kupaca zabilježeno u dobnoj skupini od 16 do 24 godine, 60 posto, dok su najmanje kupovali građani u dobi od 65 do 74 godine, njih 16 posto.
Najviše su se kupovali odjeća i sportski artikli, koje je kupilo 50 posto kupaca na Internetu. Ulaznice za razne događaja kupilo je njih 25 posto, a usluge putovanja i smještaja 23 posto. Kućanske potrepštine i igračke kupovao je svaki peti kupac na Internetu a knjige, časopise i novine svaki sedmi.
Hrvatska se po udjelu internetskih kupaca u ovoj godini svrstala uz bok Portugalu, Grčkoj i Litvi.
Najviše su među zemljama EU robu i usluge putem Interneta nabavljali stanovnici Velike Britanije, njih 81 posto, te Danci, njih 79 posto, Luksemburžani, njih 78 posto, i Nijemci, 73 posto. Najmanje su pak putem Interneta kupovali Rumunji, njih 11 posto, te Bugari, njih 18 posto, i Ciprani, 23 posto.
U prosjeku je ove godine robu i usluge na Internetu nabavljalo 53 posto stanovnika EU, utvrdio je Eurostat.
Najviše kupuju mladi
U velikoj većini zemalja EU najviše su među pojedinim dobnim skupinama kupovali mladi, i to u dobnoj skupini od 16 do 24 godine.
Hrvatska je sa 60 posto internetskih kupaca u toj dobnoj skupini najbliža Češkoj (62 posto), Poljskoj (59 posto) i Sloveniji (61 posto).
Velika Britanija ponovo je prednjačila najvećim udjelom kupaca na Internetu među mladima, od 78 posto. Slijedi Luksemburg sa 69 posto, Njemačka sa 65 i Danska sa 63 posto.
Na razini EU udio mladih među kupcima na Internetu iznosio je 68 posto.
Starija je pak populacija, u dobi od 65 do 74 godine, imala najveći udio među kupcima na Internetu u Velikoj Britaniji, od 78 posto, te u Luksemburgu, 69 posto, i Njemačkoj, 65 posto. U Eurostatu ističu velike razlike među zemljama pa je tako Slovenija bilježila samo šest posto kupaca te dobne skupine, Bugarska 11 posto, Litva 13 posto, a Hrvatska i Latvija po 16 posto.
U prosjeku je udio dobne skupine od 65 do 74 godine među kupcima na Internetu na razini EU ove godine iznosio 53 posto.
Najpopularniji odjeća i sportski artikli
Najviše je internetskih kupaca u EU ove godine kupovalo odjeću i sportske artikle, njih 60 posto. Slijede usluge putovanja i smještaja s 52 posto, kućanske potrepštine sa 41, ulaznice s 37 i knjige, časopisi i novine s 33 posto.
Najviše su odjeću na Internetu kupovali Britanci, njih 74 posto, te Maltežani, 72 posto i Bugari, 71 posto. Ta je kategorija zauzela prvo mjesto u ukupno 19 zemalja EU, navode u Eurostatu.
U preostalih devet zemalja prvo je mjesto pripalo uslugama putovanja i smještaja, uz posebno velik udio kupaca u nordijskim zemljama. Danska je zauzela prvo mjesto sa 73 posto kupaca tih usluga, Finska drugo sa 70 a Švedska treće sa 69 posto.
Kupnja kućanskih potrepština i igračaka na Internetu bila je izrazito popularna u Velikoj Britaniji (61 posto kupaca), u Danskoj i Švedskoj izdvajale su se i internetske kupovine ulaznica (69 odnosno 64 posto kupaca), te knjige, časopisi i novine u Luksemburgu (54 posto).
Brzina isporuke među rijetkim problemima
Internetske transakcije uglavnom se odvijaju bez teškoća, konstatiraju u Eurostatu, ukazujući na podatak da 70 posto kupaca u EU ove godine nije naišlo ni na kakav problem.
Među najvećim problemima izdvojili su brzinu isporuke (16 posto kupaca) i tehničke greške na internetskoj stranici prilikom naručivanja odnosno plaćanja (12 posto). Na trećem je mjestu isporuka pogrešne ili neispravne robe odnosno usluge (osam posto).
U skupini građana koji ove godine nisu kupovali na Internetu velika je većina - njih 75 posto - kao razlog iskazala sklonost fizičkoj kupovini, obrazlažući da žele vide proizvod prije no što ga kupe, odnosno da žele pokazati lojalnost trgovinama ili su navikli fizičku kupovati robu odnosno usluge.
Više od četvrtine njih (27 posto) navelo je (ne)sigurnost plaćanja odnosno bojazni vezane za privatnost, a 19 posto strahuje i da možda neće primiti naručenu robu odnosno uslugu ili da je neće moći vratiti, pokazuje izvješće Eurostata.