"Rodna nejednakost problem je u društvu općenito pa je prirodno da se odražava i u medijima", rekla je Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e., koja je predstavila rezultate globalnog projekta monitoringa medija (Global Media Monitoring Project) za ovu godinu.
Mediji u potrazi za ekskluzivom zanemaruju žene
Prema tim rezultatima, iako žene čine više od 50 posto ukupnog stanovništva, samo 24 posto ih se može čuti i vidjeti na radijskim i televizijskim vijestima ili se o njima može čitati u novinama. Rezultati se nisu promijenili u odnosu na istraživanje provedeno 2010.
"Katakad je u medijima rodna neravnopravnost očita jer u borbi s društvenim mrežama, u potrazi za ekskluzivom i top vijestima kako bi se privukla pažnja, vrlo često zanemaruju žene, koje su manje važne u društvu i zauzimaju manje važne pozicije", ustvrdila je Sarnavka.
U Hrvatskoj žene u središnjim i glavnim vijestima zauzimaju 30 posto vremena, kaže Sarnavka pitajući koliko bi tek malo žena bilo zastupljeno da nemamo predsjednicu države.
"U proizvodnji medijskog sadržaja imamo gotovo ravnopravan broj žena i muškaraca, nešto više žena na radiju nego što ih je u novinama i na televiziji. One donose premalu promjenu, što znači da svi ugodno živimo u patrijarhatu i svi mislimo da su muški ekonomisti ili politički analitičari pametniji i da će se rijetko žene pitati kada se radi o nekakvim temama za koje mislimo da su top teme", istaknula je Sarnavka.
Dodaje kako je kontinuitet da su u zabavnom programu, koji prevladava u ukupnom medijskom prostoru, žene uvijek prvenstveno seksualni objekti, a rijetko će ih se uvažavati kao stručnjakinje.
Savjetnica pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nevenka Sudar smatra kako istraživanja pokazuju da se stanje ravnopravnosti spolova ne mijenja na bolje.
Shizofrena situacija
"Imamo malo shizofrenu situaciju u kojoj mediji vrlo objektivno izvještavaju o rezolucijama, preporukama, raznim nacionalnim i međunarodnim dokumentima koji prepoznaju seksizam kao stvarnu prepreku u postizanju ravnospravnosti spolova. S druge strane, brojni tekstovi i fotografije koriste se ženskim tijelom u svrhu privlačenja. Mediji sami prakticiraju ono protiv čega se formalno zalažu", naglasila je Sudar.
Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin ocjenjuje kako je na razini zakonodavstva u Hrvatskoj napravljen određeni pomak, ali smo još uvijek suočeni s prisutnim stereotipovima u elektroničkim i tiskanim medijima, uključujući javne i privatne televizije - iako zakonodavstvo obvezuje medije na promicanje ravnospravnosti spolova, uklanjanje stereotipova, seksizama i uvredljivih načina prezentacije žena i muškaraca.
Unatoč tome, postoji pomak u izvještavanju medija zadnjih godina, kao i u prikazivanju pitanja vezanih za suzbijanje nasilja nad ženama, kaže Štimac-Radin i upozorava na niz situacija s kojima ne možemo biti zadovoljni.
"Primjerice, kada javna televizija poziva sugovornike, čini se da postoje određeni prostori koji su rezervirani samo za žene, npr. kada se raspravlja o ženskim pravima, i na te se teme ne pozivaju muškarci, kao da ih se to ne tiče", dodala je Štimac-Radin.