Nova pravila, koja su stupila na snagu 1. prosinca 2014., odnose se na europske povjerenike, članove njihovih kabineta i glavne direktore Komisijinih službi. Komisija mora u roku od dva tjedna od održavanja sastanaka objavljivati datume, mjesta održavanja, imena organizacija i samozaposlenih osoba s kojima su sastanci održani te teme o kojima se raspravljalo.
Ti podaci objavljuju se u Europskom registru transparentnosti, internetskoj bazi podataka pokrenutoj 2011. kojom zajednički upravljaju Europska komisija i Europski parlament. Registar bi trebao dati odgovore na pitanja koji se interesi zastupaju na razini EU-a, tko ih zastupa i u čije ime te koliko novca u to ulaže.
"Da bi ljudi povratili povjerenje u Europu, moramo osigurati bolju preglednost i biti transparentniji u vezi sa svojim radom. Omogućiti građanima da znaju s kim se i zašto sastajemo jednako je važno kao i to da Komisija održava otvoren i redovit dijalog s dionicima. Komisija namjerava svojim primjerom biti uzor u pitanjima transparentnosti", rekao je tom prigodom prvi potpredsjenik Europske Komisije Frans Timmermans.
Godinu dana poslije, po istraživanju portala integritywatch.eu i Politica, Komisijini dužnosnici prijavili su više od 5000 sastanaka s najmanje 1800 organizacija, piše Politico.eu.
Novi fokus na transparentnosti jedan je od glavnih prioriteta predsjednika EK Jean-Claudea Junckera i većina promatrača slaže se da je pomogao vraćanju povjerenja u europski zakonodavni proces, koji je postao meta žestokih kritika nakon skandala oko lobiranja u pripremi novih zakona o duhanu.
No neki kritičari smatraju da bi se sustav moglo poboljšati i da bi ga trebalo proširiti na druge europske institucije, ponajprije Vijeće EU-a.
Prije Junckerovih reformi o lobiranju, europski dužnosnici nisu morali obvezno prijavljivati svoje sastanke s lobistima i lobisti se nisu morali registrirati u Registru transparentnosti. Prije 2014. Komisija nije niti poticala prijavu u registru, koji je tako ovisio o dobroj volji lobista čiji klijenti često nisu željeli biti pod lupom javnosti.
Novim propisima to se promijenilo i u registru sada postoji 8700 zapisa.
No nevladine organizacije i skupine za transparentnost nisu zadovoljne njihovom kvalitetom, tvrdeći da je registar pun pogrešaka i netočnih podataka o troškovima.
Transparency International upozorio je Tajništvo registra na preko 4000 problematičnih navoda, upozoravajući da sadrže ili pogrešne ili nepotpune podatke. Neki propusti u međuvremenu su uklonjeni, no mnogi nisu,
Nevladine organizacije upozoravaju da u sustavu i dalje postoji previše rupa zahvaljujući kojima lobisti mogu izbjeći nadzor.
Juncker je, ističu, obećao zakonski obvezan registar, a sadašnji dobrovoljni sustav utemeljen na poticajima to nije.
"Čekamo već više od godinu dana, što dovodi u pitanje Komisijinu ozbiljnost", rekao je Paul de Clerck, aktivist organizacije Friends of the Earth.
Nevladine organizacije pozivaju na reformu propisa o transparentnosti kako bi ih se proširilo na druge europske institucije i obvezom prijavljivanja sastanaka obuhvatilo sve europske dužnosnike a ne samo visoke.
Komisija je u radnom programu za 2015. obećala da će do kraja godine iznijeti prijedlog međuinstitucionalnog sporazuma s Europskim parlamentom i Vijećem za uvođenje obveznog registra lobista za sve tri institucije.
No, sada najavljuje da će do kraja godine pokrenuti samo javnu raspravu o tom pitanju te 2016. početi pregovore sa zastupnicima Europskog parlamenta i veleposlanicima država članica pri EU-u (COREPER), koji pripremaju odluke Vijeća.
Nevladine organizacije i lobisti sumnjaju stoga da će reforme, posebice međuinstitucionalni sporazum, uskoro zaživjeti.
"U savršenom svijetu imali bismo usklađen, paneuropski sustav... a to nije vjerojatno", rekao je Karl Isaksson iz lobističke tvrtke Kreab..
Odbor za ustavna pitanja Europskog parlamenta trenutačno razmatra prijedlog da se neregistriranim lobistima zabrani rad u Europskom parlamentu i kontakti s visoko rangiranim zastupnicima.
Prijedlog njemačkog zastupnika Zelenih Svena Giegolda predviđa "obvezu" za izvjestitelje i predsjednike parlamentarnih odbora da se "sastaju isključivo s registriranim lobistima i to objavljuju na internetu."
Bude li usvojen, prijedlog će uskladiti pravila o transparentnosti u Europskom parlamentu s onima koja vrijede za Europsku komisiju.
Nacrt izvješća, koji je Politico.eu dobio na uvid, predlaže također da Parlament ograniči "pristup Europskom parlamentu neregistriranim organizacijama ili pojedincima" tako da posjetitelji moraju potpisati izjavu kojom potvrđuju da ne rade kao lobisti. Poziva isto tako da lobistima kompanija koji "odbiju formalne pozive na saslušanja i sastanke odbora" bude zabranjen rad u Parlamentu zbog "neprimjerenog ponašanja", kao što je bio slučaj u radu posebnog parlamentarnog odbora za poreznu evaziju (TAXE).