U svjetlu terorističkih napada u Parizu 13. studenoga u kojima je poginulo 129 ljudi, za koje je odgovornost preuzela Islamska država, zastupnici Vanjskopolitičkog odbora EP-a stavili su naglasak na migracije i sigurnost kao glavne izazove s kojima su u ovom trenutku suočeni Europska unija i njezini južni i istočni susjedi.
Pozvali su također na veći fokus na ljudska prava i zapošljavanje mladih kako oni ne bi postali "izgubljena generacija".
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i europski povjerenik za susjedsku politiku Johannes Hahn, koji su članovima Odbora u srijedu u Bruxellesu iznijeli svoje prijedloge za novu Europsku susjedsku politiku (ENP), istaknuli su da je potreban novi pristup koji se temelji na stabilnosti i partnerstvu s europskim susjedima.
"Sadašnje sigurnosno i političko okruženje oko Europe ukazuje na hitnu potrebu za novim partnerstvom", kazala je Mogherini, istaknuvši da Europska unija i njezini južni i istočni susjedi više nisu na suprotnim stranama i da moraju surađivati kao ravnopravni partneri.
Mogherini je spomenula ne samo terorističke napade u Parizu, nego i napade u Bejrutu dan prije (44 mrtvih), zatim rušenje ruskog putničkog zrakoplova na Sinaju (224 mrtvih), dvostruki napad u Ankari u listopadu (102 mrtvih) i terorističke napade u Tunisu (60 mrtvih).
"Riječ koja rezimira što želimo postići je stabilnost", rekao je Hahn, dodajući da se načelo vladavine prava mora poštivati u svakoj zemlji, a Europska susjedska politika je pravo sredstvo da se to postigne.
"Sukobi, terorizam i radikalizacija prijete svima nama, ali izvori nesigurnosti su također i siromaštvo, korupcija i loše upravljanje", rekao je.
Mogherini i Hahn istaknuli su da su fokus na gospodarski razvoj i zapošljavanje mladih, energetska suradnja, sigurnost i borba protiv terorizma te migracije i suradnja sa susjedima susjeda glavni elementi revidirane Europske susjedske politike.
Neki europski zastupnici pohvalili su njihove prijedloge, dok su drugi izrazili dvojbe u pogledu učinkovitosti te politike i zauzeli se za snažnije političko liderstvo i konkretne akcijske programe, uključujući na području poštivanja vladavine prava i temeljnih prava i sloboda.
Europska susjedska politika, koja raspolaže s proračunom vrijednim 15,4 milijarda eura od 2014. do 2020., odnosi se na Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libiju, Maroko, palestinska područja, Siriju i Tunis te na istoku Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu.
Pokrenuta je 2004. kako bi Europska unija lakše podupirala i jačala stabilnost, sigurnost i prosperitet u zemljama najbližima svojim granicama. Politika ne predviđa perspektivu punopravnog članstva u EU za te zemlje.
Reviziju susjedske politike predložio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a zatražile su je i države članice EU-a, zbog razvoja događaja zadnjih godina u europskom susjedstvu, ponajprije krize u Ukrajini.
Prije revizije provedene su javne konzultacije u kojima su države članice EU-a, partnerske vlade, europske institucije, međunarodne organizacije, socijalni partneri, civilno društvo, poslovni sektor, think-tankovi, sveučilišta i druga zainteresirana javnost iznijeli više od 250 prijedloga.
U sklopu prethodne revizije ENP-a 2010./11., EU je uveo načelo "više-za-više" kojim je jačanje suradnje povezano s provedbom demokratskih reformi (slobodni i pravedni izbori, sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja, neovisnost pravosuđa, borba protiv korupcije i demokratski nadzor nad oružanim snagama).
Novi pristup, ističe Europska komisija, predviđa neke nove metode rada, uključujući ukidanje tradicionalnog godišnjeg paketa izvješća o napretku svake pojedine zemlje. Praćenje napretka od sada će biti primjerenije prirodi i radnom kalendaru suradnje sa svakom pojedinom zemljom.
Raspoloživim financijskim sredstvima nastojat će se također upravljati na fleksibilniji način kako bi EU mogao brže reagirati na nove izazove u svojem susjedstvu. Predviđa se i snažnija suradnja s civilnim društvom, socijalnim partnerima i mladima.
Kad je riječ o regionalnim inicijativama, Istočno partnerstvo bit će dodatno osnaženo u skladu sa zaključcima summita iz Rige 2015. Unija za Mediteran može isto tako igrati veću ulogu u poticanju suradnje između južnih europskih susjeda, a podržava se i uključivanje drugih regionalnih čimbenika u rješavanju regionalnih izazova.
Države članice EU-a i partnerske zemlje sada će u mjesecima koji dolaze raspraviti te prijedloge kako bi zajednički odredile nove prioritete i oblikovale svoje buduće odnose.
Zemlje obuhvaćene Europskom susjedskom politikom. Izvor fotografije: Europski parlament.