Uz novinske članke, fotografije i dokumentaciju o Wellesovim boravcima na ovim prostorima, izložba donosi radove domaćih umjetnika nadahnute njegovim stvaralaštvom, odnosno njegovom mogućnošću preobrazbe i ljubavi prema lažima kao temelju umjetnosti, rekao je autor likovnog postava Feđa Gavrilović.
"Orson Welles bio je veliki eksperimentator, pa niti ne čudi da je bio inspiracija mnogim umjetnicima", istaknuo je.
Neki od tih radova nastali su za izložbu u Gliptoteci, drugi su posuđeni iz već postojećih opusa, napomenuo je Gavrilović, dodavši kako im zajedničko da su na neki način povezani s Wellesom.
Tako se među raznovrsnim izlošcima mogu pronaći i osebujna tumačenja umjetnika misteriozne riječi 'rosebud' koju glavni lik "Građanina Kanea" izgovara kao svoju posljednju, od fotografija Mije Vesovića s motivom muškog spolovila i ruže do replike sanjki Luke Hrgovića, koje su se glavnom liku na samrti vratile kao sjećanja na davno izgubljeno doba nevinosti i djetinjstva.
Svoja su djela izložili još Danko Friščić, Željko Kipke te Antun Boris Švaljek, koji je portretirao Wellesa na slici velikog formata.
Kao jedan od zanimljivijih dijelova postava, Gavrilović je izdvojio intervjue koje je Welles davao hrvatskim medijima, među ostalim, njegov razgovor za "Vjesnik u srijedu" s Antunom Vrdoljakom, koji je kao i redatelj Veljko Bulajić, posjetio otvorenje u Gliptoteci posvećeno slavnom kolegi kojega su osobno poznavali.
U povodu stote obljetnice rođenja, ali i tridesete smrti velikog redatelja koje se obilježavaju ove godine, ti su intervjui dio kataloga koji prati izložbu.
Na izložbi se može pogledati i epizoda kultne filmske emisije Televizije Zagreb, "3,2,1... kreni!" iz 1979., nastale dok je Welles boravio u Zagrebu zbog snimanja filma Krste Papića "Tajna Nikole Tesle", u kojemu je odigrao kratku, ali pamtljivu ulogu američkog magnata, jednog od Teslinih financijera.
Emisiju su vodili Ante Peterlić i Ranko Munitić, a slavni je redatelj bio u pratnji Oje Kodar. To je integralna verzija emisije, koja donosi i izbačen isječak u kojemu Welles objašnjava tajnu 'ružinog pupoljka', koja se kasnije ispostavila nezaobilaznom temom u povijesti filmske umjetnosti.
Izložena je i dokumentacija ostalih njegovih posjeta Hrvatskoj, kada je bio aktivni sudionik tada snažnih domaćih kulturnih krugova, tijekom snimanja "Austerlitza" Abela Gancea te njegovih filmova "Proces" i "Dubina", premijere "Bitke na Neretvi" u Sarajevu i susreta s predsjednikom Titom na Brdu kraj Kranja.
"Welles je često dolazio, glumio, režirao, živio i toga se ne želimo odreći. On je naš kao što je svjetski, pripada nama kao što pripada i svijetu, a istom nas tom svijetu i približava iako to možda uvijek ne zaslužujemo", rekao je Daniel Rafaelić, autor filmsko-povijesnog dijela izložbe.
Po njegovim riječima, tom izložbom, kao i retrospektivom njegovih filmova na ZFF-u, prvi put se Wellesu u tom obimu odaje počast u Zagrebu, gradu kojemu se često vraćao.
Retrospektiva obuhvaća filmove u kojima se pojavljuje kao glumac i redatelj: "Proces" koji je sniman i na Zagrebačkom velesajmu; "Stranac", njegova prva uspješnica na blagajnama, koja je tek u novije vrijeme doživjela revalorizaciju, te "Otelo", koji je označio njegov prekid s holivudskim načinom financiranja i proizvodnje filmova i postao jedno od najdojmljivijih ekranizacija neke Shakespeareove drame, za koju je osvojio Grand Prix u Cannesu.
Orson Welles (1915. – 1980.) bio je jedan od najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća, koji se nije ograničavao samo na režiju - bio je još glumac, pisac, mađioničar, voditelj, dramatičar, libretist, slikar i pjesnik.
Izložba "100 godina Wellesa" bit će otvorena do 16. prosinca.