Riječi "ili mi ili oni", Milanović je izrekao u noći proglašenje izborne pobjede hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, a tu teza, navodi Čičak, "koja u sebi sadrži i prijetnju, slobodno bismo mogli usporediti s Titovim 'demokratskim poučkom': 'Nema demokracije za neprijatelje socijalizma' ".
"U skladu s Milanovićevom tezom 'ili mi ili oni' odvija se i aktualna predizborna kampanja koja zorno pokazuje kako Hrvatska još uvijek nije iskoračila iz tranzicijskog u posttranzicijsko društvo. Atmosfera tvrdog opredjeljivanja koja se očituje podjelom na ljevicu i desnicu, na ustaše i partizane, na socijaldemokrate i konzervativce, nije jedina politička ideja koja opterećuje predizbornu kampanju", ocjenjuje u priopćenju predsjednik HHO-a.
Čičak smatra da je problem podjela i pokušaj da se po svaku cijenu zadrži ili osvoji vlast, vidljiv i oko tumačenja odredbe Ustava RH po kojoj predsjednica Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.
"Javni ili prikriveni pristaše sadašnje vlasti, na svaki način nastoje uvjeriti same sebe, ali i sebi sklone pojedince, kako predsjednica Republike mora predati mandat onoj političkoj grupaciji koja joj donese najveći broj 'potpisa' novoizabranih saborskih zastupnika", navodi se u priopćenju.
Izvršni odbor HHO-a smatra kako je nametanje te teme oblik dirigiranog političkog pritiska iz kojeg se očituje namjera pojedinih političkih snaga da na svaki način zadrže vlast.
Pobjeda na izborima ne dokazuje se peticijama nego proglašenim izbornim rezultatima, a pobjednik je ona grupacija ili stranka koja osvoji najviše mandata u Saboru", ističe predsjednik HHO-a.
Nakon
što Izborno povjerenstvo proglasi službene rezultate izbora, predsjednica Republike Grabar Kitarović obvezna je u skladu
s Ustavom nakon obavljenih konzultacija sa čelnicima stranaka koje
su osvojile mandate u novom sazivu Sabora, povjeriti mandat osobi
koja je uvjeri da ima podršku većine za formiranje Vlade, ističu iz HHO-a.
Mandatar za novu vladu dužan je u zakonskom roku predsjednicu Republike obavijestiti ima li dovoljan „broj ruku“ u Saboru, što mu omogućuje sastavljanje vlade. To je svjetska praksa i poznata procedura u razvijenim svjetskim demokracijama, ističe predsjednik HHO-a te zaključuje kako je "procedura bitna za funkcioniranje demokracije i pretpostavka vladavine prava".
Čičak kaže kako u razrješenju "lažne dileme" vezano za imenovanje mandatara za sastavljenje vlade, ne tako malu ulogu ima i demokratska praksa u Hrvatskoj - od prvih demokratskih izbora do danas.
Dva je puta Predsjednik Republike (S. Mesić) povjeravao mandat onom pojedincu (I. Račan, I. Sanader) koji u trenutku povjeravanja mandata nije imao dovoljno 'ruku', ali ih je u predviđenom roku osigurao. I to ne "peticijom" nego javnim očitovanjem predsjednika stranaka (Josip Friščić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke; Đurđa Adlešič, predsjednica Hrvatske socijalno-liberalne stranke). To je nova hrvatska demokratska tradicija i ona obvezuje, poručuje, uz ostalo, Čičak.
Izvršni odbor HHO-a stoga očekuje da hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović postupi u skladu s Ustavom RH i hrvatskom demokratskom tradicijom na način da mandat za novog predsjednika Vlade RH povjeri onoj političkoj grupaciji koja će nakon objavljivanja izbornih rezultata imati najviše 'ruku' u Saboru ne obazirući se na novonajavljenu praksu "saborskih peticija".
Isto tako, od političara-gubitnika na izborima HHO očekuje važan doprinos razvoju hrvatske demokratske tradicije na način da nakon što izborni pobjednik bude službeno proglašen, istome javno čestitaju na izbornoj pobjedi, a da u svojim strankama podnesu ostavke na svoje dužnosti, napominje predsjednik HHO-a Čičak.