Ravnatelji ukupno 18 gimnazija od juga do istoka Hrvatske, iz Hvara, Zagreba, Krapine, Slavonskog Broda itd., potpisali su danas u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) ugovore o dodjeli bespovratnih sredstav u iznosima od 900 tisuća kuna pa sve do 2,5 milijuna kuna po pojedinoj školi. Novac će idućih godina utrošiti na projekte unaprijeđivanja fakultativnog dijela kurikuluma i edukaciju nastavnika, i to za područja matematike, prirodoslovlja i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Osim što će dodatno opremati laboratorije fizike, kemije, informatike i sl, kako bi nastavnici teoretsko znanje mogli zornije i konkretnije prezentirati učenicima, projekti predviđaju i jako puno dodatnog osposobljavanja nastavnika za nove metode rada i upotrebu novih softwera i aplikacija.
Pomoć gimnazijama za unapređenje fakultativnih sadržaja iz STEM područja motivirana je činjenicom koju ističu u MZOS-u, a to je neusklađenost kompetencija koje učenici steknu u srednjoj školi i programa koji se zahtijeva na fakultetima STEM područja, zbog čega studenti, zatečeni tim nesrazmjerom, odustaju od studija već na prvoj godini fakulteta.
"Ovo je prvi natječaj iz fondova Europske unije koji obuhvaća isključivo gimnazije kako bi im pomogao da unaprijede modele rada i učenja iz STEM područja, ali to je tek dio od gotovo milijardu kuna koji će se do 2020. godine iz EU fondova uložiti u sve programe vezane za reformu kurikuluma", kazao je na svečanosti dodjele ugovora ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar.
"Radimo to jer nismo zadovoljni sadašnjom situacijom u kojoj učenici završe razrede s visokim uspjehom, a objektvna procjena njihova znanja na međunarodnim istraživanjima pokaže da nemaju dovoljne sposobnosti za primjenu toga znanja, da na procjeni matematičke, čitalačke ili prirodoslovne pismenosti jedva zaslužuju dobar", kazao je Mornar.
Mornar je podsjetio da problem nije samo u gimnazijskim programima već počinje još u osnovnoj školi, zbog čega je i potrebna cjelovita reforma obrazovanja.
"Po stvarnoj primjeni znanja naši su učenici već godinama lošiji nego što to pokazuju njihove ocjene. To je zato što je nastavni program pretrpan gradivom, nastavnici se trude stići sve ono što moraju napisati, a netko tko je slagao nastavni plan i program u njega je stavio sve ono što i sam zna, zaboravivši da je to naučio na fakultetu, a da to ne trebaju sve znati djeca u šestom razredu osnovne škole", istaknuo je Mornar.
Napomenuo je da se na svemu tome radi i da je današnja dodjela bespovratnih sredstava iz EU fondova tek "dio ledenog brijega", jedan dio svega onoga što će se uložiti za unepređenje obrazovnog sustava. Najviše sredstava uložit će se na dodatnu izobrazbu nastavnika jer nijedna promjena kurikuluma neće funkcionirati ako se nastavnike ne pouči kako da ta znanja na novi i moderniji način prenesu učenicima, zaključio je.