Hrvatska je tako pored krčkog pršuta, ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, neretvanske mandarine, ogulinskog kiselog zelja/ ogulinskog kiselog kupusa, baranjskog kulena i ličkog krumpira, dobila još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu dobru suradnju u rješavanju prigovora hrvatskih i slovenskih proizvođača kao i nadležnih tijela Hrvatske i Slovenije.
Istarski pršut/Istrski pršut je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva, sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom solju i začinima, sušen na zraku i bez dimljenja, podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje 12 mjeseci.
Proizvodi se od butova svinja potomaka roditelja plemenitih pasmina i njihovih križanaca, osim pietrena i njegovih križanaca. Prosječna tjelesna masa svinja kod klanja mora biti veća od 160 kg žive vage, a svinje moraju biti stare najmanje devet mjeseci. S butova se skida koža s potkožnim tkivom, a masa obrađenih butova mora biti veća od 13 kg.
Masa pršuta u trenutku stavljanja na tržište mora iznositi najmanje 7 kg.
Sve faze proizvodnje - od soljenja i prešanja, preko sušenja i zrenja do gotovog proizvoda, moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja hrvatskog i slovenskog dijela poluotoka Istre.