Izložba pod naslovom "Les Étrusques en toutes lettres. Écriture et société dans l'Italie antique" (Etruščani u slovima – pismo i društvo u antičkoj Italiji) od 17. listopada do 29. veljače bit će postavljena u muzeju Henri Prades, a nakon toga putuje u talijanski grad Cortonu gdje će je posjetitelji moći razgledati od 19. ožujka do 31. lipnja, izvijestili su u utorak iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U postavu izložbe bit će objedinjeni i javnosti predstavljeni svi najvažniji etruščanski pisani spomenici, jedini sačuvani tragovi tog mrtvog i tajnovitog jezika koji, unatoč svim naporima stručnjaka, još slabo razumijemo.
Na izložbi će biti predstavljeno više od 80 predmeta iz brojnih talijanskih muzeja poput arheoloških muzeja u Piombinu, Arezzu, Peruggi i Firenci, muzeja Guarnacci u Volterri, Nacionalnog etruščanskog muzeja Villa Giulia u Rimu, Kapitolinskog muzeja u Rimu, Gradskog muzeja u Piacenzi, Vatikanskih muzeja i drugih.
Izložba će biti popraćena velikim katalogom u čijoj su pripremi sudjelovali vodeći europski etruskolozi, ističu iz Arheološkog muzeja.
Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis) predstavlja rukopis s najdužim sačuvanim tekstom etruščanskog jezika na svijetu i jedini je očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu.
Riječ je o svojevrsnom liturgijskom kalendaru s navedenim datumima i vjerskim pravilima u svezi sa žrtvenim prinosima pojedinim božanstvima. Tekst je po nekim interpretacijama napisan u Italiji, domovini Etruščana, ali ima i mišljenja da je napisan u Egiptu, zemlji u kojoj je spomenik kupljen u 19. stojeću.
U doba kada natpis više nije služio prvotnoj liturgijskoj namjeni "knjiga" je bila izrezana, a nekoliko je lanenih traka poslužilo nepoznatom mumifikatoru za povijanje mumificiranog tijela pokojnice (tzv. Zagrebačka mumija).