"U svojim romanima nikada ne krećem od neke društvene tematike, već uvijek iz neke male životne situacije, nečega što čujem ili pročitam i što ne mogu zaboraviti. Ako to ostane sa mnom barem godinu dana, osjećam potrebu napisati nešto o tome", kazao je pisac sudjelujući u festivalskom programu "Pisac i njegov čitatelj" u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
"Oduvijek me zanima stvarnost, odnosno ono što je u toj stvarnosti po mojem mišljenju 'suludo'. Zbog toga svoje pisanje nazivam socijalnim nadrealizmom jer taj svijet koji opisujem izgleda kao da nije stvaran, kao da je riječ o snu", dodao je.
Skubic je Kresnika dobio triput, za svoj književni prvijenac "Gorki med", objavljen 1999., koji je dobio i nagradu Udruženja nakladnika Slovenije za najbolji prvi roman, za knjigu "Koliko si moja?" (2011.), te za roman "Samo doći kući" (2014.), u kojemu se bavi političkim tajkunstvom i korupcijom.
Napisao je još romane "Fužinski bluz" (2001.), urbanu prozu koja vrlo vješto ocrtava atmosferu suvremenog života u Ljubljani; zbirku kratkih priča "Ludnica" (2004.), koja kroz priče o likovima s margine oslikava bijedu slovenskog društva nakon raspada Jugoslavije, romaneskni diptih "Lako" (2009.) o tragičnoj sudbini dviju neprilagođenih žena, te nekoliko drama i jedan lingvistički priručnik.
U nas je dosad preveden njegov treći roman "Popkorn" (2006.), koji je objavila Fraktura, a prevela Jagna Pogačnik, te upravo u izdanju Meandarmedije objavljen roman "Koliko si moja?" u prijevodu Anite Peti-Stantić. Za mjesec dana na hrvatskome će mu biti objavljen i roman "Samo doći kući".
U "Popkornu" prikazuje ruševine turbokapitalizma i ljudskih odnosa u njemu. Knjiga je 2006. nagrađena nagradom Cankarjeve založbe za najbolji roman o suvremenom životu.
Roman "Koliko si moja?" priča je o čovjeku koji na sudu tuži susjeda zbog laži koje ovaj navodno širi o njemu, mada zna da to ustvari nisu laži već istina, no on tu istinu vidi kao nešto što treba na svaki način zatrti.
Ljubavna priča o mogućnosti posjedovanja
"Kod nas u Sloveniji vrlo je uobičajeno tužiti susjede zbog međa, granica zemljišta – to mi se učinilo zgodno kao tema. Odlučio sam paralelno s time uplesti priču o 'krađi' žene", kazao je Skubic.
Njegov je glavni lik suočen sa situacijom u kojoj žena s kojom živi i s kojom ima velike planove zatrudni s nekim drugim. Pita se kako se prema tome odnositi – u početku se odnosi očekivano negativno, no kasnije se prebacuje u neki sasvim drugi mod.
"Na kraju je to ispao roman o mogućnosti posjedovanja uopće, o tome koliko nam bilo što može pripadati – zemlja, drugi čovjek. Zapravo je to ljubavni roman", kazao je autor.
Glavni urednik Meandarmedije Branko Čegec istaknuo je kako ga je na objavu tog romana navela upravo prevoditeljica Peti-Stantić, koju je roman prvu privukao.
Peti-Stantić je kazala kako je riječ o piscu vrhunskog i zanimljivog jezika, čiji ju je roman zaintrigirao već od samog naslova, "koji se kao rečenica u tekstu nigdje ne pojavljuje, ali je u njemu pitanje osobne slobode i odnosa prema drugom čovjeku sveprisutno, kao i odnosa prema stvarnom i virtualnom posjedovanju".
Suvremena proza na rubu snovitog
Iako ga smatraju predstavnikom suvremene urbane slovenske proze, Skubic ne voli da ga se naziva urbanim autorom jer mu je, kako voli istaknuti, jedini cilj u svijet svojih likova unijeti svu vulgarnost ili dubinu razmišljanja i njihovog načina izražavanja, bez obzira na to pripadaju li njegovi junaci urbanom kontekstu.
"Nikad ne polazim od neke teze, nego nalazim ljude i situacije koji su mi na neki način zanimljivi, oko toga se razvija i sve drugo. Svijet u kojem živimo odražava se u našim klišejima, način razmišljanja, jezik, u tome kako vidimo stvari oko sebe. Neko univerzalno gledište ne postoji – svi su moji junaci vrlo suvremeni", istaknuo je Skubic.
Njegovi romani, u kojima "balansira na tankoj liniji između poznatog, lakorazumljivog i snovitog", osvojili su kritiku i publiku svojom tečnom prozom napetih obrata a Skubic se pokazao kao pravi literarni majstor, koji je do savršenstva savladao formalne, materijalne i emocionalne aspekte pisanja, te je u stanju svo troje spojiti u uvjerljivu priču.
"Svoje romane uglavnom vrlo precizno unaprijed planiram – prije nego što počnem pisati imam dotjeran nacrt toga što će se u nekom romanu događati. Kasnije, kako se likovi razvijaju, kako ih sve bolje upoznajem, počinjem pomalo i improvizirati", kazao je Skubic.
Skubic je i vrstan prevoditelj – ostvario je niz zapaženih prijevoda te je 2007. nagrađen nagradom Sovre slovenskih književnih prevodilaca za izvanredan literarni prijevod. Među ostalim je na slovenski preveo djela Irvina Welsha, Flanna O'Briena, Patricka McCabea, Jamesa Joycea, Samuela Becketta i Gertrude Stein.
Jedan je i od gotovo 80 istaknutih domaćih i inozemnih gostiju koji sudjeluju u nekome od pedesetak programa ovogodišnjeg, trećeg po redu Festivala svjetske književnosti (FSK) koji se u organizaciji nakladnika Frakture održava od 3. do 11. rujna. Autor će u ponedjeljak 7. rujna sudjelovati i na okruglom stolu o temi "Mikrokozmi kao jedina moguća literarna stvarnost", u čemu će mu se pridružiti crnogorski književnik Ognjen Spahić i hrvatski autor Kristian Novak.