Investicijski plan za Europu odnosi se na mobilizaciju dodatnih javnih i privatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura u razdoblju 2015. do 2017. godine, s obzirom da je svjetska ekonomska kriza smanjila investicije u cijeloj Europi za 15-tak posto, odnosno procijenjenih 400 milijardi eura.
Predsjednik HGK Luka Burilović podsjetio je kako je Hrvatska Europskoj komisiji već 'prijavila' 28 projekata vrijednih približno 9 milijardi kuna.
Da se Hrvatska dobro pripremila za ovu inicijativu ističe i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, koji je podsjetio da je projekt rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Dubrovnik bio jedan od četiri prihvaćena za sufinanciranje s 30 milijuna eura iz te inicijative, čak i prije no što je ona u potpunosti zaživjela.
"Već na startu smo dobro počeli s projektom Zračne luke Dubrovnik i to je dobra vijest za Hrvatsku, a sada pozivam sve zainteresirane i u javnom sektoru, ali još više u privatnom da pripreme projekte i da se jave", istaknuo je Grčić, dodavši da su za sada na hrvatskoj listi prijavljenih projekata uglavnom oni javnog sektora te da je nužno povećati broj investicijskih projekata privatnog sektora.
Pritom je najavio kako će uskoro kao središnja točka za prijavu tih projekata vjerojatno biti određena Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja već ima iskustvo u tom poslu, jer je surađivala i na projektu ZL Dubrovnik, pa će ju Vlada odrediti kao povezanicu s Europskom investicijskom bankom (EIB), koja će kreditirati projekte u sklopu Inicijative.
O važnosti ponovnog pokretanja investicijskog ciklusa u Hrvatskoj govorio je viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, koji je kazao da su u predrecesijskom razdoblju ulaganja nosila većinu ekonomske aktivnosti i bile ključne za rast, ali i da one čine glavninu pada gospodarske aktivnosti u recesiju, kako u Hrvatskoj, tako i u većini ostalih zemalja EU.
Prije krize, kazao je Šošić, investicije su u 'novim' članicama EU bile na razini od oko i iznad 30 posto BDP-a, što je bilo znatno iznad prosjeka za cijelu EU, od 20-tak posto BDP-a. No, tijekom krize ti su se udjeli izjednačili, što dodatno otežava koheziju novijih članica, među kojima je i Hrvatska.
Šošić je istaknuo i važnu činjenicu za zemlje obuhvaćene Procedurom prekomjernog deficita, a to je da je se proračunski rashodi kojima će se sufinancirati projekti obuhvaćeni Junckerovim planom izuzimati iz ocjena napretka prilagodbe nacionalnih budžeta.
Iako se radi o projektu koji kandidira za sredstva iz strukturnih fondova EU, a ne Junckerovog plana, Grčić se uoči konferencije u razgovoru s novinarima osvrnuo i na izgradnju Pelješkog mosta te najavio da bi studija izvodljivosti za taj projekt trebala biti dovršena za par tjedana.
"Za par tjedana ćemo imati gotovu studiju izvodljivosti, koja će, nadam se, u konačnici definirati da je Pelješki most najbolji način povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje i onda krećemo direktno u razgovore s EK o razini sufinanciranja tog projekta iz EU fondova. Kad to bude dogovoreno sve je spremno da projekt krene, iako mi već sada pripremamo kompletnu dokumentaciju i moguće je da već na jesen bude raspisan tender za izvođenje radova na tom projektu", istaknuo je Grčić.