Bošnjačka javnost i politički krugovi ogorčeni su Srbijom zbog prošlotjednog uhićenja Nasera Orića, ratnog zapovjednika obrane Srebrenice koji je po srbijanskoj tjeralici i pod sumnjom za ratne zločine uhićen u Švicarskoj i sada tamo čeka odluku o eventualnom izručenju Beogradu.
Nikolić u Sarajevu neće moći izbjeći očitovanje o ovom pitanju no neće ga zaobići ni ono o kvalifikaciji zločina počinjenih u Srebrenici.
Srbijanski je predsjednik ovoga puta na skliskom terenu jer u BiH stiže nakon što je predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić u svibnju upravo u Sarajevu iznio zamisao o gradnji "strateškog partnerstva" Srba i Bošnjaka iznijevši ocjenu kako je to ključ stabilnosti cijele regije.
Najava donošenja različitih rezolucija kojima utjecajne zapadne zemlje uoči 11. srpnja pokušavaju senzibilizirati svjetsku javnost za ono što se dogodilo 1995. godine u istočnoj Bosni kada su snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinile najveći ratni zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata uznemirila je vlasti u Beogradu i Banja Luci dok je uz snažu potporu dočekana u Sarajevu.
Velika Britanija kani podnijeti prijedlog rezolucije koju bi trebalo razmatrati i usvojiti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda a u nacrtu koji je neizravno postao dostupan potkraj prošlog tjedna izravno se potiče na jasno kvalificiranje zločina kao genocida. Ta činjenica bila je razlogom da se ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić sa zabrinutošću osvrne na britansku inicijativu.
"Navodno je cilj rezolucije proces pomirenja ali u tekstu se na 20 mjesta spominje genocid a na jednom mjestu pomirenje", kazao je Dačić čija je država presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) iz 2007. označena odgovornom jer je propustila poduzeti mjere na kažnjavanju počinitelja zločina koji je i u tom sudskom pravorijeku opisan kao genocid.
Kvalifikaciju srebreničkog masakra kao genocida izrekao je i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u presudama Vinku Pandureviću i Zdravku Tolimiru, dvojici visokih časnika vojske bosanskih Srba koji su označeni neposredno odgovornim za zločine u srebreničkoj enklavi.
U međuvremenu je slična inicijativa pokrenuta i u američkom Kongresu. Republikanski kongresnik Chris Smith je 12. lipnja predstavio prijedlog rezolucije koja ide i dalje od britanske te pojam genocid rabi u opisu svega što se u BiH zbivalo od 1992. do 1995. godine.
Najglasniji je u osporavanju uporabe termina genocid do sada bio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je opetovano isticao kako je u Srebrenici počinjeno nešto što se može kvalificirati tek kao "težak zločin". Dodik licitra i brojem žrtava tvrdeći kako je u Srebrenici pokopano tek četiri tisuće poginulih iako je riječ o njih više od šest tisuća.
Unatoč činjenici da je Dodikov ogorčeni politički protivnik na unutarnjem planu, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak gotovo da se i ne razlikuje od njega u odnosu prema rezolucijama o Srebrenici. "Razne rezolucije u vrijeme kad pokušavamo da BiH usmjerimo ka budućnosti krajnje su riskantan potez. Za mene je mnogo korisniji i iskreniji način odavanja počasti žrtvama da život u BiH svima učinimo boljim, nego da se vječno natječemo rezolucijama i teškim riječima", izjavio je Crnadak kako ga u ponedjeljak citira beogradska "Politika".
Dodao je kako se nada da će "bar jedna od država" koja ima pravo veta u Vijeću sigurnosti UN spriječiti usvajanje rezolucije koju predloži Velika Britanija. Crnadak je ovime očevidno aludirao na Rusiju i Kinu a na rusku potporu u blokiranju podsjećanja i osude na genocida u Srebrebici u UN-u računa i Dodik.
No političare iz reda bosanskih Srba zbunilo je ponašanje ruskog veleposlanika u BiH Petra Ivancova. On je podržao zajedničku izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH koji je prošlog tjedna zasijedao u Sarajevo čiji je sastavni dio "neupitna opredijeljenost za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH" uz podsjećanje da ustav BiH "ne dopušta otcjepljenje entiteta".
Upravni odbor PIC-a ujedno je odao počast srebreničkim žrtvama navodeći kako se "genocid u Srebrenici i ratni zločini ne smiju zaboraviti ili nijekati". Takav rječnik izravni je udarac onome što zagovara Dodik pa je to u Banja Luci izazvalo veliko iznenađenje a tamo su se našli u čudu i zbog činjenice da je Rusija do sada po pravilu uvijek imala rezerve prema zajedničkim izjavama Upravnog odbora PIC-a a sada je odustala od tog redovitog distanciranja.
Vlasti RS sada pokušavaju odgonetnuti kani li ipak Moskva štogod poduzeti kada se bude glasovalo u Vijeću sigurnosti UN.
Kao pitanje od zajedničkog interesa ove će tema sigurno biti potaknuta i u susretu između Dodika i Nikolića koji je najavljen nakon što srbijanski predsjednik napustio Sarajevo.