Kroz upravni nadzor ministar zdravlja imao bi utjecaj na rad komore te dobio mogućnost da razriješi predsjednika i druga tijela komore ako nije zadovoljan njihovim radom. Budući da vodstvo komore bira skupština HLK-a a ne ministar, ako takvo rješenje bude prihvaćeno, iz liječničke komore najavljuju mogućnost podnošenja zahtijeva Ustavnom sudu za ispitivanje zakonitosti i ustavnosti te odredbe.
Predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža ocijenio je to još jednim udarom na liječničku struku, nad kojom se, rekao je, sustavno provodi "pravno i protupravno nasilje" kroz nepoštivanje Zakona o radu, Zakona o reprezentativnosti sindikata u kolektivnom pregovaranju te kroz važeći kolektivni ugovor za zdravstvo, kao i nepoštivanjem Direktive Vijeća Europe o radnom vremenu.
Sve to otežava položaj liječnika u društvu, a Vlada je u donošenju odluka u potpunosti marginalizirala liječniku komoru i sindikat liječnika, kazao je Goluža i pozvao sve na zajedništvo i uspostavu općeg saveza za zdravlje.
Predsjednik HLK-a Hrvoje Minigo podsjetio je kako liječnička samouprava u Hrvatskoj postoji 141 godinu. U posljednjih 20 godina HLK je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja ima status pravne osobe i obavlja javne ovlasti u promicanju liječničke profesije, a to treba i ostati, ustvrdio je.
Kroz izmjene zakona želi se umanjiti uloga komore kao predstavnika struke, što je udar na liječničku samoupravu te na sve hrvatske liječnike i intelektualce, smatra Minigo.
Komora vodi imenik liječnika, daje, obnavlja i oduzima licence za rad, nadzire rad liječnika te određuje cijene liječničkih usluga privatnih liječnika, a nadzor nad njezinim javnim ovlastima već je, rečeno je, propisan Zakonom o sustavu državne uprave.
Minigo stoga ističe kako je neosporno da država, odnosno Ministarstvo zdravlja, ima pravo nadzora zakonitosti rada nad javnim ovlastima komore, ali bez utjecaja na njezinu samostalnost.