Taj 72-godišnji 'pjesnik animacije i istraživač medija" u srijedu je u Medijateci Francuskog instituta govorio o svom profesionalnom i osobnom životnom putu, od najranijeg djetinjstva Africi koja je dijelom inspirirala i njegov filmski rad, ali ga i oblikovala kao osobu. U Gvineji, gdje je otišao s roditeljima koji su bili učitelji, pohađao je osnovnu školu.
"Tijekom školske godine živjeli smo u Africi, a ljeta provodili na Azurnoj obali. Sretan sam što sam poznavao dva svijeta koja nisu znala jedan za drugi i u oba bio kao kod kuće", rekao je. "Kao jedinog bijelca u razredu Afrika me vrlo rano naučila što znači biti drugačiji, ali me naučila i kako je to biti izložen dobroti i ljubaznosti koja je bila posvuda", prisjetio se.
Rano je otkrio i svoj talent za crtanje, a volio je i pisati. "Crtati sam počeo prije nego pisati i nikada nisam prestao, a nedavno sam pronašao pisma koja sam kao osmogodišnjak pisao baki i u kojima sam joj pričao priče, iako je možda trebalo biti obrnuto", napomenuo je Ocelot.
Srednju školu upisuje u Francuskoj, obitelj seli u Angers, no nova sredina nije mu se svidjela. "Nisam igrao nogomet, radije sam glumio klauna, a nikako se nakon afričkog sunca nisam mogao prilagoditi sivom nebu i vlažnom tlu, tek danas shvaćam da je to bilo divno mjesto iako sam ga mrzio deset godina", objasnio je.
Kako njegova obitelj nije odlazila u kino, niti su imali televiziju rijetko je imao priliku gledati filmove, no dobro se sjeća kada je prvi put gledao neki crtić, bio je to češki film s lutkama "The Toy's Revolt", a rado se sjeća i Disneyevih filmova. "Ta me naivna magija zauvijek obilježila", kaže Ocelot.
Kako tada nije postojao studij za animaciju pohađao je umjetničke škole, a potraga za obrazovanjem odvela ga je i u SAD gdje, kako kaže, nije puno naučio o animaciji, ali je sretan što je imao priliku biti tamo u vrijeme hipija i mirnodopskih ideja. "Danas su svi politički korektni, mi to 1968. zasigurno nismo bili", istaknuo je.
Vojni rok odslužio je u mornarici, ali je i tamo pronašao put do filma - snimao je obrazovne filmske uratke, svojevrsne upute za vojnike, među kojima su bile i one o atomskoj bombi. Po njegovim riječima, tamo je naučio nekoliko tehničkih trikova, a naučio je ponešto i s radionica koje je vodio za djecu. "Na radionici u Danskoj slučajno sam se počeo baviti animacijom siluete, svi govore o nekom mom stilu, no pravi je razlog da sam bio bez novaca", kazao je.
Zaradom od "Emmanuelle" do TV serije
Dugo ga niti jedan studio animacije nije htio primiti, nitko ga nije znao sve dok ga nije primijetio producent Yves Rousset Rouard, koji je sa zaradom od proslavljene "Emmanuelle" htio financirati studio animacije. Ponudio mu je da napravi TV adaptaciju knjige za djecu "Gedeon" i sa šezdesetak epizoda postala iznimno uspješna.
Krajem sedamdesetih s filmom "Troje izumitelja" osvojio je nagradu Bafta, te s još nekoliko kratkometražnih uradaka ušao je u svijet festivala animiranih filmova, od Annecyja i Zagreba do Hirošime i Ottawe.
Trebalo mu je pet godina da prikupi novac za afričku priču, film "Kirikou i strašna vještica" iz 1998. i teško je pronašao distributera. "Iako film nije imao nikakvu reklamu, zahvaljujući usmenoj predaji projekcije su bile prepune, za razliku od Disneyevog filma Mulan koji se paralelno prikazivao", rekao je Ocelot. Premda to nije planirao, zbog velikog uspjeha i želja publike, film je doživio dva nastavka i nakon njega su svi u Francuskoj počeli snimati dugometražne animirane filmove.
Zahvaljujući tom filmu dobio je priliku prijeći medijske granice - islandskoj pjevačici Bjork i njezinoj kćeri jako se svidio pa ga je 2007. pozvala da joj napravi video spot za pjesmu "Earth Intruders" i dala mu potpunu slobodu u radu.
Iako je dobio Nagradu za cjelokupno životno djelo Ocelot to ne smatra završetkom karijere i već radi na filmu "Dilili in Paris", koj će slaviti Belle Epoque u Parizu. "Tada je tamo bio cijeli svijet, umjetnici su se udružili da naprave nešto dobro i žene su bile važne, dok je danas drugačije i mnogi se loše ponašaju prema njima", ukratko je Ocelot najavio svoj novi projekt, za koji još nije uspio prikupiti novac no, naglasio je, to ga neće spriječiti da ga ostvari.
U povodu Nagrade za životno djelo na Animafestu će se prikazati njegovi filmovi "Troje izumitelja", "Legenda o jadnom grbavcu", "Ljepotica i čarobnjak", "Rasplesana pastirica", "Princ i dragulji", te dugometražni filmovi "Zmajevi i princeze" te "Azur i Asmar", priča o dva dječaka i tome može li se živjeti u skladnoj zajednici ili ne, koja će se prikazati na posebnoj projekciji, 12. lipnja na Zrinjevcu. Ocelot je već nagrađivan na zagrebačkom festivalu - najboljim filmovima festivala proglašeni su "Troje izumitelja" (1980.) te "Azur i Asmar" (2007.).