FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Dug HNB-a i međuvalutne promjene povećali ukupni inozemni dug

ZAGREB, 10. lipnja 2015. (Hina) - Krajem veljače ove godine ukupni hrvatski bruto inozemni dug iznosio je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 48,1 milijardu eura što je 1,7 milijardi ili 3,6 posto više nego u istom mjesecu godinu dana ranije, a ponajviše je posljedica rasta duga središnje banke za gotovo milijardu eura i nepovoljnih međuvalutnih promjena.

U odnosu na siječanj, ukupni je bruto inozemni dug krajem veljače bio viši za 2,7 posto, odnosno 1,3 milijarde eura, dok je od početka godine porastao za 1,4 milijarde eura ili 3,1 posto.

Razmjeno visok porast ukupnog bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), prvenstveno je posljedica rasta duga središnje banke, koji je u odnosu na isti mjesec prošle godine povećan za 957 milijuna eura ili čak 214 posto, dok je u usporedbi s prethodnim mjesecom povećan za gotovo 995 milijuna eura (243 posto).

Uz to, prema informacijama HNB-a, od ukupnog porasta bruto inozemnog duga u iznosu od 1,4 milijarde eura u odnosu na kraj prethodne godine, čak 900 milijuna eura je posljedica nepovoljnog učinka međuvalutnih promjena.

Analitičari RBA i tijekom ostatka ove godine očekuju nastavak blage dinamike rasta inozemnog duga koji će biti podržan tečajnim kretanjima, odnosno očekivanim jačanjem dolara u odnosu na euro.

Pozitivan doprinos rastu godišnjeg bruto inozemnog duga u veljači došao je i od opće države, koja u strukturi čini oko 28 posto inozemnog duga, navode iz RBA. Naime, dosegnuvši 13,6 milijardi eura krajem drugog mjeseca, bruto inozemni dug opće države zabilježio je godišnji rast od 782 milijuna eura, odnosno 6,1 posto, dok je na mjesečnoj razini porastao za tek 79 milijuna eura (0,6 posto). No, u usporedbi s krajem prošle godine, inozemni je dug opće države snižen, i to za 97 milijuna eura ili 0,7 posto.

Godišnjem porastu ukupnog inozemnog duga doprinio je i porast duga ostalih domaćih sektora, odnosno trgovačkih društava, čiji je dug na kraju veljače iznosio 18,3 milijarde eura. Na godišnjoj razini taj je dug zabilježio porast od 183 milijuna eura ili 7 posto, dok je u usporedbi s koncem 2014. veći za 295 milijuna kuna, tj. 1,6 posto.

No, ističu analitičari RBA, bez obzira na iskazani rast duga na mjesečnoj i godišnjoj razini, sektor trgovačkih društava zabilježio je pad svog udjela u ukupnom bruto inozemnom dugu s 38,6 posto, koliko je iznosio krajem prošle godine, na 38,1 posto u veljači ove godine.

Krajem veljače, s udjelom od 16,9 posto, dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 8,16 milijardi kuna i bilježi pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini - za 2,1 odnosno 12,1 posto, dok je prema kraju 2014. pao za 0,1 posto. Taj sektor, navode iz RBA, bilježi kontinuirane negativne godišnje stope promjene stanja inozemnog duga, potvrđujući dugotrajno razduživanje koje datira još od svibnja 2012. godine.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙