Katalog je u ponedjeljak u prisustvu ministra turizma Darka Lorencina i brojnih predstavnika seoskih domaćinstava predstavljen u sjedištu HGK u Zagrebu, a u tom se svojevrsnom vodiču prvi put na jednom mjestu prikazuje objedinjena ponuda ruralnog turizma, od objekata sa smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima te izletišta do kušaonica, vinotočja, etnografskih zbirki, voćarskih kuća, kurija i brojnih drugih elemenata koji trenutno čine proizvode i usluge koje se pružaju u više od 550 naselja u ruralnim prostorima Hrvatske.
Naklada kataloga je tisuću primjeraka, a nakon uvoda slijedi prvo opis i fotografije osnovnih karakteristika tradicijske graditeljske baštine ruralne Hrvatske, nematerijalne kulturne baštine i dobara te prirodne baštine s nacionalnim parkovima i drugim područjima prirode, a potom popis objekata ruralnog turizma kojih je najviše u unutrašnjosti zemlje odnosno oko većih gradova i mjesta.
Vrlo detaljno se opisuju i hrvatske regije, te je to i svojevrsni katalog različitosti Hrvatske, što je po ocjeni ministra Lorencina i jedna od komparativnih prednosti hrvatskog ruralnog i ukupnog turizma.
Lorencin: ruralni turizam veliki potencijal
"Ruralni turizam jedan je od ključnih proizvoda hrvatskog turizma u turističkoj strategiji do 2020. koji može pridonijeti ravnomjernom regionalnom razvoju, ali i samozapošljavanju te motivirati mlade za ostanak na selu", naglasio je Lorencin dodajući da je to ujedno i jedan od najkompleksnijih oblika turizma jer potencijalno obuhvaća velik teritorij s obzirom da je oko 90 posto hrvatskog prostora ruralno.
Smatra i da ruralni turizam osim razvojnog ima i jaku socijalnu komponentu jer daje vrijednost i OPG-ovima, i tradicijskim obrtima, i malim tvrtkama, te pridonosi očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, kao i jačanju autohtone, tradicijske i ekološke proizvodnje te održivom razvoju.
"S obzirom na prirodnu i kulturno-povijesnu raznolikost hrvatskih regija, bogatu resursnu osnovu turističkih atrakcija, očuvani okoliš te više od 160 tisuća upisanih poljoprivrednih gospodarstava, kao i na porast potražnje turista diljem svijeta za novim doživljajima, aktivnostima i neotkrivenim destinacijama, ruralni turizam za nas je veliki potencijal i za produljenje sezone i za novu kvalitetu u ukupnom turizmu", kazao je Lorencin.
Iznio je i podatke da je Ministarstvo turizma prošle godine iz programa Konkurentnost turističkog gospodarstva za projekte na kontinentu izdvojilo blizu 5 milijuna kuna za 94 projekta, a iz programa Fond za razvoj turizma u zadnje tri godine 11,37 milijuna kuna za 35 projekata.
Naglasio je važnost mjera za poticanje razvoja i uključivanja ruralnih krajeva u programe institucija, među kojima je i projekt produljenja sezone Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Hrvatska 365 u koji su se uključila i brojna seoska područja.
Znanstvenih s Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Aleksandar Lukić napomenuo je da su se brojne zemlje svijeta okrenule u zadnjih 60-ak godina razvoj tog oblika turizma kako bi oživjeli svoje ruralne prostore.
"Ruralni turizma počiva na ispravnom vrednovanju ruralne baštine čime je Hrvatska iznimno bogata, a važna je i karika održivog razvoja, no mjere za njegovo poticanje moraju biti usklađene sa specifičnostima pojedinih krajeva, na što treba paziti i pri kreiranju projekata za EU fondove", poručio je Lukić.