Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Pritom njih petoro očekuje rast između 0,2 i 0,3 posto, jedan stagnaciju, a dvoje pad od 0,2 do 0,3 posto.
Pokažu li se njihove procjene točne, bilo bi to drugo tromjesečje zaredom kako BDP raste, s obzirom da je u posljednjem tromjesečju prošle godine ojačao 0,3 posto. Bila bi to i definitivna potvrda da je gospodarstvo, nakon šest godina, izašlo iz recesije.
Rastu izvoz, proizvodnja i maloprodaja
"Gotovo svi visokofrekventni podaci pokazuju pozitivna kretanja u prvom kvartalu, no ostaje činjenica da su ta pozitivna kretanja prvenstveno potaknuta oporavkom inozemne potražnje, odnosno izvozom dobara i usluga", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je od siječnja do ožujka izvezla roba u vrijednosti 19,3 milijarde kuna, što je 7,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
To se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 4,5 posto, dosegnuvši 31,8 milijardi kuna.
Većina makroekonomista ukazuje i na blago, ali stabilno jačanje potrošnje. U ožujku je promet u trgovini na malo realno porastao osmi mjesec zaredom, a tako dugi niz rasta potrošnje nije zabilježen još od 2007. godine.
Procjenjuje se da je u prva tri mjeseca promet u trgovini na malo porastao 1,7 posto na godišnjoj razini.
"Očekujemo da je osobna potrošnja pozitivno pridonijela BDP-u pod utjecajem poreznog rasterećenja osobnog dohotka, pada cijena nafte i porasta broja dolazaka inozemnih turista", navodi se u anketi Hine.
No, nisu svi suglasni da je osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a, potaknula rast gospodarstva.
"Domaća potražnja još uvijek 'grebe po dnu', a iako se određeni pozitivni pomaci vide kod trgovine na malo, oni su još uvijek ograničenog djelovanja, s obzirom na niske razine na kojim se osobna potrošnja nalazi", navodi jedan od makroekonomista.
Pozitivno bi na BDP mogao utjecati rast industrijske proizvodnje, premda je posljednjih mjeseci usporio. Prema kalendarski prilagođenim indeksima DZS-a, u prvom kvartalu industrijska je proizvodnja porasla 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u prethodnom kvartalu skočila više od 3 posto na godišnjoj razini.
Slabost investicija i državne potrošnje
S druge strane, negativno bi na BDP mogli utjecati pad investicija i državne potrošnje.
"Daljnji pad kapitalnih investicija i državne potrošnje mogao bi i dalje ograničavati rast BDP-a", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
I ostali upozoravaju na pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje slabost građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prva dva mjeseca ove godine obujam građevinskih radova bio je, prema izvornim indeksima, 3,2 posto manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Ostajemo pesimistični oko kratkoročnog potencijala stabilizacije investicija, gdje negativan uteg predstavlja potreba provođenja fiskalne konsolidacije kod javnih poduzeća, te još uvijek limitiran utjecaj apsorpcije EU fondova na samu dinamiku investicija", navodi se u anketi Hine.
Kada se zbroje svi pozitivni i negativni utjecaji na BDP, većina makroekonomista očekuje rast gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ali manji nego u prethodnom kvartalu.
Povećane procjene rasta BDP-a u 2015.
Zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prvim mjesecima ove godine, većina makroekonomista povećala je procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2015.
U najnovijoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će ove godine BDP porasti 0,2 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali rast od 0,1 posto.
Pritom njih šestoro očekuje rast između 0,2 i 0,4 posto, jedan stagnaciju, a jedan pad od 0,2 posto.
"U 2015. projiciramo kraj recesije, ali gospodarski izgledi ostaju slabi. Unutarnje strukturne slabosti onemogućuju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s relativno niskim udjelom razmjene s inozemstvom u ukupnim aktivnostima", navodi jedan od makroekonomista.
Kao moguće pozitivne poticaje većina makroekonomista ističe ubrzanje rasta u EU, koja dobiva vjetar u leđa s ekspanzivnom monetarnom politikom Europske središnje banke (ECB) i niskim cijenama nafte. To bi trebalo pozitivno utjecati na hrvatski izvoz.
"Rast BDP-a bit će prvenstveno posljedica inozemne potražnje, dok će osobna potrošnja imati limitirani utjecaj na stopu rasta. Negativan doprinos i dalje će dolaziti od investicija i državne potrošnje", navodi se u anketi Hine.
Nedavno je i Hrvatska narodna banka (HNB) povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,2 posto na 0,4 posto.
Nešto blaži rast, za 0,2 posto, u ovoj godini očekuju analitičari Ekonomskog instituta Zagreb.
Europska je komisija, pak, nedavno u proljetnim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2015. s prethodnih 0,2 na 0,3 posto.
Nešto je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5 posto. Toliki rast očekuje i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a na rastu BDP-a za 0,5 posto i Vlada je temeljila državni proračun za ovu godinu.
Premda domaćem gospodarstvu i dalje prijete rizici, većina makroekonomista ipak očekuje blaga poboljšanja u odnosu na prošlu godinu, kada je gospodarstvo palo šestu godinu zaredom, za 0,4 posto.