Mandić, Šalković i Popović bili su gosti programa Zagreb Book Festivala (ZBF) "Domaće i svježe", posvećenog recentnoj domaćoj i regionalnoj literarnoj produkciji. Festival se u organizaciji Naklade Ljevak održava u Muzeju za umjetnost i obrt od 18. do 24. svibnja.
Tematski fokus ZBF-a ove je godine žanr krimića, a Igor Mandić na festivalu je predstavio reizdanje svoje knjige "Principi krimića: konture jednog trivijalnog žanra", iz 1985. Reizdanje je objavio nakladnik VBZ.
Knjiga je nastala kao rezultat Mandićeva intenzivnog uredničkog i recenzentsko-kritičarskog posla kojim se bavio u vrijeme njezina nastanka prije trideset godina.
"U to se vrijeme krimićem nitko nije bavio na pristupačan i razumljiv način. Tad je postojao samo suhoparni akademski pristup koji je svu tzv. trivijalnu književnost 'gurao u smeće'", kazao je autor na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).
Pišući predgovore prijevoda krimića objavljivanih u biblioteci "Trag" redakcije "Romani i stripovi" novinsko-izdavačke kuće Vjesnik, prikupio je 400-tinjak stranica teksta, koje je sažeo na oko 200 stranica knjige na kojima je pokušao prikazati u pristupačnom obliku složenu problematiku "onoga što krimić jest", pojasnio je Mandić.
No, ta knjiga nije udžbenik - to je svojevrsna povijest krimića protkana raznim situacijama, tipovima, klišejima, koji su važni za postojanje krimića, upozorio je.
"Krimić kao pisani tekst dijete je moderne masovne civilizacije. U toj je knjizi sadržana gomila znanja nataložena desetljećima u svjetskoj literaturi a koje sam ja 'procijedio' i 'proslijedio' u te tekstove", kazao je.
Urednik knjige Stjepan Ravić napomenuo je kako je Mandić odlučio tematizirati krimić uzimajući ga kao relevantnu činjenicu u vrijeme kada tome žanru teoretičari i književni kritičari na našim prostorima nisu baš bili skloni.
U međuvremenu je krimić doživio uzlet, te već dulje vrijeme upravo taj žanr dominira recentnom književnom produkcijom diljem svijeta, napomenuo je.
"Stoga se reizdanje te knjige, trideset godina kasnije, čini itekako opravdanim i prijeko potrebnim za razumijevanje tog književnog fenomena", kazao je Ravić.
O knjizi je govorio i ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Bruno Kragić, istaknuvši da Mandić nipošto nije nekritičan prema krimiću.
"On vrlo dobro zna što je u krimiću dobro, a što je u njemu loše, svoj stav vrlo dobro kritički uobličuje. To je znak da Mandić opstaje ne samo kao čovjek koji je provokator, koji izaziva dominantne paradigme, nego i kao čovjek nedvosmislenog ukusa koji želi neke paradigme i postavljati", kazao je Kragić.
Društveni angažman krimića Hrvoja Šalkovića
Krimićima hrvatskih i regionalnih autora posvećena je nova biblioteka Balkan Noir, koju je prošle godine pokrenuo 24sata u suradnji s nekoliko velikih izdavača, Algoritmom, Nakladom Ljevak, V.B.Z.-om, Frakturom i Mozaikom knjiga.
U drugom kolu te biblioteke upravo je objavljen roman "Nova mis Čilea" Hrvoja Šalkovića, predstavljen u subotu u sklopu ZBF-a.
U njemu potjera za ubojicom glavne junake vodi od Hrvatske, preko Patagonije i izrazito velike hrvatske iseljeničke zajednice na jugu Čilea, do mračne i pogibeljno ledene Antarktike.
"Roman je smješten u Patagoniju na jug Čilea jer tamo živi velik broj hrvatskih iseljenika, a to je fenomen koji me kao pisca jako zanima", kazao je Šalković, s kojim je u festivalskom programu "Domaće i svježe" razgovarala književnica i urednica Milana Vuković Runjić.
"Zadaća krimića nije samo da progovara o ubojstvima i zločinima nego da se dotiče društva i propituje neka društvena pitanja", pojasnio je.
Šalković se već ranije okušao u krimi-žanru, romanom "Valcer protiv Eintrachta", objavljenom prošle godine također u biblioteci Balkan Noir. Roman je upravo proglašen najboljim domaćim krimićem te biblioteke po mišljenju publike. Oba romana izdanje su Naklade Ljevak.
Milana Vuković Runjić je istaknula kako je riječ o izuzetno popularnom autoru koji svakoj knjizi pristupa "kao zadatku koji će obaviti vrhunski".
"Šalković svakom svojom knjigom odgovara na pitanje odakle dolazi njegova popularnost - svaka je njegova knjiga novi kontintent, otkriće. U njima na nevjerojatno vješt način u iskustva svojih likova ugrađuje vlastita iskustva svjetskog putnika", kazala je.
"Njegova je nova knjiga složena i slojevita priča s fantastično razrađenim krimi zapletom, dobro posloženom slagalicom likova, uvjerljivo plasiranim ubojicom i složenim slijedom uzroka i posljedica", ocijenila je Vuković Runjić.
Edo Popović o društvenoj odgovornosti u neoliberalnom kapitalizmu
Kao posljednji gost večeri, svoj najnoviji roman "Mjesečev Meridijan", upravo objavljen u izdanju nakladnika OceanMore, predstavio je i književnik Edo Popović.
U romanu Popović preispituje vrijednosti koje su suvremena ekonomija i tehnologija dovele u pitanje, a to su dijelom zaboravljene vrline poput solidarnosti, prijateljstva, odgovornog roditeljstva, prirodnosti.
"Taj roman kao potku ima tehnologiju, ekologiju, biotehnologiju - ono što se uvjetno naziva napretkom", kazao je Popović na predstavljanju.
Pitanjem koliko su ekonomija i tehnologija razarajući prirodu zatrovale i međuljudske odnose bavi se kroz usporednu priču o misteriznim sudbinama četvero likova iz naizgled različitih svjetova.
"U romanu postoje četiri linije pripovijedanja i četiri lika koja ih nose. U početku su udaljeni jedan od drugoga, da bi se tijekom romana njihove priče ispreplele i međusobno objasnile", pojasnio je pisac.
Likovi su podijeljeni na one koji su "otrovani" i na one koji su "zaboravljeni". "Jedni žive u svijetu u kojem mi živimo, dok oni 'zaboravljeni' žive u dolini koja bi bila idilična da je stvarna. Kako u stvarnom životu nema mjesta gdje možemo živjeti u miru, tako je i kraj romana u skladu s time", napomenuo je.
Popović je istaknuo kako mu namjera kao pisca nije podilaziti čitatelju. "Ja ne nudim utjehu - ja nisam zabaljač, pišem intuitivno, bez namjere, a ako je ipak ima, onda je to namjera da razmislimo o sebi, o tome koliko svatko od nas može učiniti kako bismo promijenili put destrukcije kojim smo krenuli nastojeći proizvesti što više hrane kako ne bismo umrli od gladi, a na kraju ćemo umrijeti od nečega drugoga", kazao je.
O knjizi je govorila i aktivistkinja Zelene akcije Jagoda Munić, aktualna predsjednica Friends of the World International. Kazala je kako taj roman svojom kvalitetom izlazi iz hrvatskih okvira.
"U njemu je puno ekologije, ali bez 'propovijedanja' – to je posao aktivista, a posao je književnika da ponudi osvrt nad kojim će se čitatelj zamisliti. U tom je smislu ta knjiga veliki doprinos – ona potiče na razmiljanje o tome kuda ide ovaj svijet i koja je naša uloga u tome", kazala je.
Sva tri gostovanja napunila su u subotu atriju MUO-a.
Predstavljanja domaće literature nastavit će se i u nedjelju, zadnjeg dana festivalskih događanja, kada će biti riječi o Durieuxovu izdanju "Zagreb noir", zbirci kratkih priča domaćih autora u kojima na 'noirovski' način predstavljaju Zagreb.
O zbirci će govoriti neki od pisaca uvrštenih u knjigu, Nora Verde, Mima Simić i Josip Novakovich, a predstavit će je priređivač Ivan Sršen.
Posljednje književno događanje ZBF-a bit će predstavljanje proznog prvijenca Alide Bremer "Olivino nasljeđe", objavljenog u izdanju Frakture.