To pruža moguće objašnjenje činjenice da su neke bolesti češće zimi ili tada imaju teže simptome dok su ljudi ljeti zdraviji, zaključio je tim znanstvenika sa sveučilišta Cambridge predvođen Johnom Toddom.
Kišno i sušno godišnje doba u tropima utječu na imunitet poput toplih i hladnih perioda u umjerenom pojasu.
Dugo je poznato da kardiovaskularne i autoimune bolesti poput dijabetesa tip 1 ili multiple skleroze variraju ovisno o godišnjem dobu kao i neki fiziološki poremećaji. I zalihe vitamina D u organizmu variraju tijekom godine.
Rezultati istraživanja potvrđuju iskustvena saznanja no neznanstvenici misle da se virusi prehlade šire naprosto zbog toga što je vrijeme hladno ili kišno.
Znanstvenici su utvrdili da je 5136 od 22.822 gena, koje su ispitivali, bilo aktivnije tijekom ljeta ili zime. Ta sezonska aktivnost gena utjecala je na stanice odgovorne za imunosni odgovor kao i na sastav krvi i masnog tkiva.
Todd kaže kako nitko do sada nije uočio stvarni opseg promjena na imunosnom sustavu s promjenama godišnjih doba.
Rezultati bi mogli utjecati na liječenje dijabetesa tip 1 te utjecati na planiranje budućih istraživanja. Općenito bi liječenja za neke bolesti mogla biti učinkovitija kad su usklađena s godišnjim dobima.
Tim je istraživao uzorke krvi i masnog tkiva više od 16.000 osoba u Britaniji, SAD-u, Islandu, Australiji i Gambiji. Nizom različitih metoda analizirali su odabrane gene u određenim stanicama ili tkivima. Ovisno o tome jesu li uzorci bili uzeti ljudima sa sjeverne ili južne polutke više od pet tisuća gena imalo je suprotne obrasce ponašanja.
Uzorci iz Gambije sadržavali su posebno visoki broj imunosnih stanica u krvi tijekom kišne sezone od lipnja do listopada. To je sezona u kojoj u toj zapadnoafričkoj zemlji bujaju infekcije posebno one koje prenose komarci.
Od posebnog je interesa bio gen ARNTL koji potiskuje upalnu reakaciju na infekciju, barem kod miševa. Bio je aktivniji ljeti neko zimi. Ukoliko jednako radi kod ljudi ciljana terapijska potpora toj genetskoj funkciji može voditi do učinkovitijeg liječenja niza bolesti, zaključio je tim.
Također su utvrdili da su geni odgovorni za pojedinačne reakcije na cjepiva aktivniji zimi nego ljeti. To znači da bi neki programi cijepljenja bili učinkovitiji zimi kad je imunosni sustav bolje pripremljen za kvalitetniju reakciju.
Ostaje nejasno kako godišnja doba utječu na imunosni sustav. Dnevno svjetlo i temperatura okoline mogli bi biti ključni faktori, kaže tim.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications.