Podaci statističkog ureda objavljeni u srijedu pokazali su da je talijansko gospodarstvo u prva tri ovogodišnja mjeseca poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je prvi rast BDP-a od sredine 2011. godine.
"Brojke na značajan i sveobuhvatan način signaliziraju da se gospodarstvo ponovno pokrenulo. Uvjereni smo da su potezi vlade pridonijeli ponovnom pokretanju našeg gospodarstva", kazao je Matteo Colanninno, parlamentarni zastupnik vladajuće demokratske stranke.
Nakon što je preuzeo dužnost prije 15 mjeseci, obećavajući odvažne reforme, premijer Matteo Renzi suočio se s velikim izazovom, i to ne samo da okonča krizu, nego i da nadoknadi izgubljeno u proteklim godinama.
U usporedbi s predkriznim razinama, kako pokazuju statistike, talijanska je industrijska proizvodnja manja za četvrtinu a dohodak po stanovniku spustio se na najniže razine od 1997. godine. Nezaposlenost je udvostručena, dok je gospodarstvo smanjeno na razine iz 2000. godine.
Renzijevi su rezultati u najboljem slučaju mješoviti. Na razini od 0,5 posto, talijanski gospodarski izgledi u 2015. godini među najslabijima su u eurozoni, objavila je Europska komisija prošloga tjedna. Lošije po očekivanoj izvedbi samo su Grčka, Cipar i Finska.
"Ne iznenađuje to što Italija ponovno bilježi rast, već koliko sporo raste ", tumači u razgovoru za dpa Luigi Zingales, profesor sa sveučilišta Chicago Booth School of Business.
Talijanska središnja banka procjenjuje pak da kolebljiv oporavak gospodarstva gotovo u potpunosti pokreću poticajne mjere Europske središnje banke (ECB), prije nego vladine mjere.
Renzijev paket mjera za tržište rada
Od Renzijevih reformi izdvaja se zakon o radu, paket mjera koji sadrži blažu regulativu tržišta rada, nova socijalna davanja za nezaposlene i izdašne porezne olakšice za kompanije koje zapošljavaju radnike na puno radno vrijeme.
Paket su pohvalili Europska unija i strani ulagači, uključujuči i Njemačku.
"To nam je bilo korisno, zaposlili smo desetak novih radnika temeljem novog zakona", kazao je Stefan Neuhaus, izvršni direktor Castelfalfi resorta u Toskani, u vlasništvu njemačkog turoperatora TUI-ja.
Ukupna je razina nezaposlenosti ipak ostala gotovo nepromijenjena. Prema najnovijim podacima statističkog ureda Istat, objavljenima prije dva tjedna, stopa nezaposlenosti u ožujku je porasla na 13 posto, a pokazuju i da je u prethodnih 12 mjeseci izgubljeno 70 tisuća radnih mjesta.
"Ekonomske mjere Renzijeve vlade ne potiču rast i vode nas u oporavak koji ne prate nova radna mjesta", kazao je Riccardo Sanna, ekonomski analitičar pri najvećem talijanskom sindikatu CGIL-u.
Taj sindikat optužuje Renzija da nije odustao od mjera štednje koje su provodili njegovi prethodnici i poziva vladu da potakne rast kroz državne investicije, financirane kroz povećane poreze bogatima, kao i suzbijanje korupcije i rastrošnosti vlade.
Zingales upozorava da bi gospodarstvo koje se izvlači iz duboke recesije trebalo godišnje rasti najmanje dva do tri posto.
"Talijanske gospodarske boljke toliko su duboke da ne možemo kriviti Renzija što ih odmah nije uklonio", kazao je Zingales, dodajući ipak da "vladi nedostaje šira vizija toga što Italiji treba da bi ponovo počela bilježiti rast".
Bankarski sektor među glavnim utezima
I Sanna i Zingales pritom među glavnim utezima izdvajaju bankarski sustav. Zajmodavci su "zastarjeli, neučinkoviti i njima dominira klijentelizam" pa pružaju preveliku podršku umirućim tvrtkama a zaboravljaju skrbiti o novim i dinamičnim tvrtkama", kazao je taj profesor na čikaškom sveučilištu.
Među ostalim bolnim točkama izdvaja se sporost pravosuđa, kojem katkad trebaju i godine da riješi komercijalni spor, i prevelika birokracija. Renzi je obećao da će se pozabaviti tim problemima, no zasad ništa nije učinjeno.
"Italija je i dalje bogata zemalja, s puno imućnih ljudi koji ne znaju što bi sa svojim novcem", kazao je Augusto Coppola, direktor u LUISS EnLabsu, inkubatoru sa sjedištem u Rimu koji usmjerava rizični kapital u nova i inovativna poduzeća. "Kad bismo samo dio tih sredstava mogli usmjeriti prema svijetu inovacija, stvari bi uistinu mogle postati zanimljive", kazao je Coppola.
Ilustrirajući 'izluđujuću' birokraciju, Coppola tumači da online tvrtke, koje nude vodoinstalaterske i usluge čišćenja, moraju ishoditi dozvolu svih 20 regija u Italiji, u postupku koji može trajati i godinu dana.
"To je besmisleno", kaže on, napominjući kako mnogi ipak zaobilaze takve propise. "Unatoč tome, činjenica je da se značajan dio poduzetničke inteligencije u Italiji troši na snalaženje u labirintu propisa".