Početkom željezničkog prometa u Hrvatskoj smatra se 24. travnja 1860. kada je u promet puštena pruga (Nagykaniza u Mađarskoj) - Kotoriba - Čakovec - Macinec (Pragersko u Sloveniji).
U izjavi novinarima prije polaska posebnog vlaka iz Zagreba u Čakovec zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić je kazao kako je željeznica proživljavala različite teške i zanimljive trenutke i kao sustav je izuzetno zapuštena, osobito zadnjih 25 godina, a razlog je što se ulagalo u ceste.
Od 2012. željeznica postaje strateški projekt ove Vlade i radi se intenzivno na revitalizaciji i obnovi željezničke infrastrukture kako bi željeznički promet dobio mjesto koje zaslužuje, istaknuo je.
Naveo je i kako je u protekle tri godine uloženo oko tri milijarde kuna u obnovu željezničkih kapaciteta, već voze novi vlakovi, a u operativnom planu do 2020. predviđeno je ulaganje oko 40 milijardi kuna u željeznicu.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković je podsjetio na investicije koje se provode u putničkom prijevozu, posebice u nabavu novih vlakova i informatizaciju prodaje karata.
Nabavljena su nova 44 vlaka, prvi je pušten u promet početkom travnja, ovih će dana biti pušten drugi, kazao je Ratković napominjući i kako će od 2016. godine 12 dizel motornih vlakova prometovati na području Međimurske županije i sjeverozapadnog dijela Hrvatske.
Što se tiče informatizacije prodaje karata, uvest će se tri nova kanala prodaje - on line prodaja, putem automata i smart kartica, dok će se postojeći kanali osuvremeniti, rekao je.
Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša je, govoreći o budućnosti HŽ Infrastrukture, rekla kako se kreće dalje s gradnjom 12 novih kilometara pruge između Gradeca i Svetog Ivana Žabnog te kako se u projektima veći dio odnosi na one na V.b i X. koridoru. "Projekti vrijednosti oko dvije milijarde eura tako da je budućnost naša", naglasila je.
Osvrćući se na prigovore putnika na male brzine vlakova, Suša je kazala kako često uspoređujemo naše pruge s talijanskim i francuskim, no, kako je činjenica da smo premala zemlja i ne bi mogli ekonomski opravdati veće brzine jer one zahtijevaju veće troškove.
"Činjenica je da projekti koji se pripremaju idu do brzine od 160 kilometara na sat. Nakon te brzine troškovi značajno rastu, a mi smo premala zemlja i premalo je stanovnika da bi mogli dokazati ne samo financijsku već i ekonomsku isplativost", istaknula je.