Gubitak između 1,2 milijarde i 1,4 milijarde kuna
Bolnice su prošlu godinu završile s realnim gubitkom između 1,2 milijarde i 1,4 milijarde kuna. S obzirom da su im ove godine upravo za taj iznos uvećana sredstva, očekuje se da godinu završe bez dugova ili čak u plusu, rekla je u utorak ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec.
Financijskoj održivosti bolnica trebala bi pridonijeti i mogućnost "pretakanja" izvršenja iz mjeseca u mjesec, tako da bi se do kraja godine mogli pokriti eventualni manjkovi rezultatima iz boljih mjeseci, kazala je Prenđa Trupec na konferenciji za novinare nakon sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.
"Sigurni smo da će se dug smanjiti i da bolnice, zahvaljujući dodatnim sredstvima i racionalizaciji poslovanja bolničke mreže, više neće stvarati dugove", rekla je Prenđa Trupec.
HZZO kani dugove iz prethodnih razdoblja postupno sanirati racionalizacijom potrošnje lijekova i bolovanja, za koja su prošle godine izdaci već smanjeni za 69 milijuna kuna.
Preuzimajući brigu za branitelje i članove njihovih obitelji, HZZO je utvrdio dodatna sredstva za liječenje i provedbu preventivnih programa u iznosu od 500.000 kuna mjesečno za Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana.
Dodatno ugovaranje postupaka na koje se posebno dugo čeka
Vodeći računa o listama čekanja i dostupnosti, HZZO od 1. travnja s bolnicama, poliklinikama i domovima zdravlja prvi put dodatno ugovara postupke na koje se posebno dugo čeka, poput mamografije, ultrazvuka srca, magnetske rezonance, ergometrije i holtera.
Za izvanbolničku specijalističku zdravstvenu zaštitu ove je godine predviđeno 150 miljuna kuna više nego prošle godine, tako da su dodatno ugovorene usluge fizikalne terapije u kući na području Koprivnice i Bjelovara, oftalmologije u Metkoviću, Velikoj Gorici i Opatiji, te fizikalne medicine i rehabilitacije u Velikoj Gorici i Svetoj Nedjelji.
Ugovaranjem posebnog programa palijativna skrb bit će dostupnija stanovnicima Dubrovnika, Vinkovaca, Krapinsko-zagorske, te Požeško-slavonske županije.
Izvan bolničkih limita sredstva za intervencijsku kardiologiju ove su godine podignuta za više od 19 posto (s 24,6 na 29,3 milijuna kuna), a za intervencijsku neurologiju za 50 posto (s 10 na 15 milijuna kuna). Transplantacije, eksplantacije i umjetna oplodnja i dalje se potiču kroz plaćanje bolnicama izvan limita.
Ugovori s koncesionarima na tri godine
Novost u ugovaranju primarne zdravstvene zaštite od 1. travnja jest da se ugovori s koncesionarima sklapaju na tri godine, umjesto na godinu dana. Riječ je o liječnicima obiteljske medicine, pedijatrima, ginekolozima, dentalnoj medicini, zdravstvenoj njezi u kući i laboratorijima.
Na taj im se način želi osigurati financijska stabilnost i kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite, istaknula je ravnateljica HZZO-a.
Za djecu do sedam godina uvedeno je praćenje dermatitisa, dok je u djelatnosti zdravstvene zaštite žena uveden novi alat namijenjen ranom otkrivanju patologije u trudnoći.
Ujedno se u svrhu smanjivanja lista čekanja, te poticanja ranog otkrivanja promjena na dojci, dodatno plaća dijagnostičko-terapijski postupak ultrazvuk dojke.
S obzirom na očekivane izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s domovima zdravlja, županijskim zavodima za javno zdravstvo i županijskim zavodima za hitnu medicinu produžuje se ugovorno razdoblje te se sklapaju dodaci ugovoru do 30. lipnja.
U HZZO-u ističu kako i dalje provode korekcije cijena usluga kako bi se pacijentima pružila što bolja skrb i poboljšala kvaliteta života, pa su cijenu hemodijalize povećali sa 740,63 kuna na 857,61 kuna.
Ta usluga, ističu, sada pokriva i visokoprotočnu dijalizu koja je kvalitetnija i bolja jer duže održava funkciju bubrega, te pacijenti manje obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti.