Svjetska meteorološka organizacija (WMO) od 1961. obilježava obljetnicu stupanja na snagu Konvencije o svom osnivanju - 23. ožujka 1950., čime pokazuje važnan doprinos nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi za sigurnosti i dobrobiti društva. Svake je godine proslava usredotočena na neku aktualnu temu, a za ovogodišnju "Klima – putem znanja do djelovanja", Jarraud kaže da ne može biti aktualnija jer se međunarodna zajednica tijekom ove godine sprema donijeti ambiciozne odluke i poduzeti značajne mjere za suočavanje s klimatskim promjenama.
Michel Jarraud: Klimatske promjene tiču se svih nas
"Klimatske promjene tiču se svih nas. One utječu na skoro sva društvena i ekonomska područja - od poljoprivrede do turizma, od infrastrukture do zdravstva, kao i na strateške resurse poput vode, hrane i energije. Klimatske promjene, i to ne samo u zemljama u razvoju, usporavaju održivi razvoj i predstavljaju mu prijetnju. Cijena nedjelovanja je visoka, a bit će još i viša ne budemo li djelovali odmah i odlučno", poručuje Jarraud.
Informacije o vremenu i klimi, kao i o njihovoj varijabilnosti i promjenama, toliko su utkane u ljudsku svakodnevnicu – od dnevnih vremenskih do sezonskih klimatskih prognoza – da se ponekad lako zaborave mnogobrojna motrenja, istraživanja, izračunavanja i analize koja stoje iza njih. U današnje je vrijeme petodnevna vremenska prognoza podjednako pouzdana kao i dvodnevna prognoza od prije dvadeset i pet godina dok sezonske klimatske prognoze postaju sve preciznije.
Ovakav su razvoj prognoza omogućili napredak ostvaren u daljinskim motrenjima, uključujući i ona satelitska, dostignuća u znanosti i značajno povećanje snage računala. Znanstveni napredak ostvaren na području meteorologije i klimatologije u zadnjih pedeset godina jest među najznačajnijima postignutim u bilo kojoj znanstvenoj disciplini.
Jarraud naglašava i kako je znanje o klimi stečeno zadnjih desetljeća neprocjenjiv izvor i preduvjet za odlučivanje o mjerama vezanim za klimatske promjene.
"Brojni dokazi – od porasta temperature do smanjivanja ledenjaka i ekstremnih vremenskih uvjeta – daju nam čvrste temelje za uvjerenje da se klima mijenja i da do toga dolazi prvenstveno uslijed ljudskog djelovanja, posebice emisija stakleničkih plinova koje svake godine bilježe rekordne razine", ističe glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
Zahvaljujući znanosti s velikom dozom samopouzdanja može se reći da još uvijek možemo promijeniti taj razvoj događaja i ublažiti klimatske promjene do prihvatljive razine.
"Danas više nema puno onih koji bi osporavali dokaze o klimatskim promjenama i odgovornost koju imamo prema budućim generacijama. Znanje stečeno o klimi može i mora poduprijeti daljnji razvoj ovakve misli i djelovanja i doprinijeti donošenju najboljih odluka na svim razinama", poručuje Jarraud.
Saznanja o klimi, kaže, nužno je predstaviti u obliku koji je svima lako razumljiv, tako da budu od koristi onima kojima su najpotrebnija.
Klimatski proizvodi i usluge pomažu urbanistima kreirati strategije i razviti akcijske planove koji će ojačati otpornost gradova na prirodne katastrofe i poduprijeti ekološki svjesno gospodarstvo, a institucijama javnog zdravstva klimatska znanja služe da na proaktivan način spriječe posljedice koje bi ekstremne nepogode poput suša, toplinskih valova i poplava mogle imati po zdravlje ljudi.
"Zahvaljujući prognozama o kretanju temperature i kiša, poljodjelci mogu donositi bolje odluke vezane za sadnju, žetvu i plasman na tržište, dok zaduženima za upravljanje vodnim resursima informacije o klimi služe za osiguravanje optimalnih vodnih zaliha i efikasno upravljanje poplavama. Energetskom sektoru takve informacije služe za odlučivanje o tome gdje i kakvu vrstu energetskih postrojenja graditi na konkretnim lokacijama", ističe Jarraud.
Globalni okvir za klimatske usluge (GFCS), inicijativa UN-a kojom rukovodi WMO, zamišljen je u tu svrhu: omogućiti takvo pružanje klimatskih usluga koje će pomoći da se odluke donose na temelju najboljih mogućih informacija. Ističe kako je to presudan izazov kako za zemlje u razvoju, tako i za one razvijene jer u međusobnoj razmjeni saznanja leži velika potencijalna korist za sve uključene.
"Iskustva i uspjesi u razvoju i primjeni klimatskih usluga mogu se razmjenjivati kao primjeri dobre prakse te će se na taj način pomoći drugim zemljama da ubrzaju svoj put prema prilagodbi klimatskim promjenama", poručuje.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nasljednica je Međunarodne meteorološke organizacije, osnovane 1873. godine. Temeljna joj je misija potpora svim zemljama svijeta u pružanju meteoroloških i hidroloških usluga s ciljem zaštite života i imovine od prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim nepogodama i klimatskim uvjetima, očuvanja okoliša i omogućavanja održivog razvoja. To nije moguće postići bez potrebnih motrenja, istraživanja i djelovanja koja povećavaju razumijevanje i poznavanje vremenskih prilika i klime, ističe glavni tajnik WMO-a.
DHMZ 23. ožujka slavi Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda
Pod nazivom "Sadašnjost i budućnost klime – Klima: putem znanja do djelovanja", Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i Geofizički odsjek Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, 23. ožujka će u zagrebačkom Kongresnom centru Kraš, proslaviti Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda.
Kako je tema ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana "Klima: putem znanja do djelovanja" izlagači će naglasak staviti na rad i djelovanje Globalnog okvira za klimatske usluge (GFCS), Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), klimatska istraživanja kojima se bavi znanstvena zajednica u Hrvatskoj te na načine prenošenja i primjene klimatskih informacija. Poruka izlaganja bit će nužnost primjene saznanja o klimi u poduzimanju odgovarajućih mjera adaptacije na klimatske promjene, te otklanjanju uzroka tih promjena u cilju smanjivanja rizika vezanih uz promjenu klime, kao i u poticanju održivog razvoja. Održivi razvoj u fokusu je i ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, 22. ožujka, koji se obilježava na temu "Voda i održivi razvoj".