U izjavi na medije nakon sastanka s potpredsjednikom EK Jyrkijem Katainenom, Grčić je podsjetio da je na hrvatskoj listi projekta za financiranje iz Plana ulaganja za Europu bilo ukupno 77 projekata, ali je lista sužena na oko 25 projekata koji bi bili od strateške važnosti, a predviđaju sudjelovanje privatnog sektora, odnosno javno-privatnog partnerstva.
Planom se, naime, predviđa financiranje samo projekta privatnog sektora ili javno-privatnog partnerstva, ali ne i javnog sektora, i to projekata više razine rizičnosti, zbog čega bi se teže mogli financirati putem banaka ili tržišta kapitala.
"Zato ćemo ovih dana još jednom pozvati i potencijalne privatne ulagače da iskažu svoj interes za sudjelovanje u ovoj inicijativi, kako bi im i Vlada i hrvatska država bili potpora u komunikaciji s EK i Europskom investicijskom bankom u realizaciji tih projekta", kazao je Grčić.
Pritom je naglasio da je Hrvatska posebice zainteresirana za ulaganja u energetici, primjerice u projekte LNG terminala na Krku ili Jadransko-jonskog plinovoda, potom infrastrukturi, posebice u obnovu željeznice, ali i razvoju širokopojasne mreže u cilju dostupnosti interneta na cijelom području Hrvatske. Također, od izuzetnog je interesa za Hrvatsku i razvoj novih financijskih instrumenata za pomoć malom i srednjem poduzetništvu u dijelu u kojem 'redovni' fondovi Europske unije nisu dostatni, kazao je Grčić.
Predstavljajući glavne odrednice investicijskog plana Europske komisije za poticanje rasta i zapošljavanja, Katainen je kazao da mu je najvažnija odrednica daljnji razvoj zajedničkog europskog tržišta, odnosno onih njegovih dijelova koji još nisu u potpunosti harmonizirani, poput energetskog tržišta, tržišta kapitala te digitalne ekonomije.
Plan predviđa i uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke, koji će imati u razdoblju od tri godine na raspolaganju 16 milijardi eura za sufinanciranje više rizičnih projekata primarno privatnog sektora, a sve u cilju mobiliziranja investicija privatnog novca, kazao je Katainen. Pritom je posebice istaknuo da se ne radi o bespovratnim sredstvima, već pozajmicama.
Stoga je, naglasio je, nužno pripremiti što veći broj kvalitetnih projekata, koje će tada privatni ulagači, poput osiguravatelja, kapitalnih fondova ili investicijskih banaka, moći sami odabrati.
Katainen je kazao i kako vlade nekih zemalja članica EU, posebice manjih država, iskazuju zabrinutost da li će za njih biti dovoljno novca te je odgovorio kako će šansu imati svaki održivi projekt, neovisno od kuda dolazi.
Potvrdio je i da je moguće za financiranje iz ovog programa prijaviti i projekte koji se natječu i za sredstva iz strukturnih fondova EU, a dodao je i da će neke zemlje članice u planu sudjelovati i svojim sredstvima, kroz svoje razvojne banke. Ukoliko će ta participacija negativno djelovati na deficite tih država, kaže Katainen, EK će u tom dijelu imati 'labavije' kriterije u okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP).
Novi investicijski plan EK za poticanje rasta i zapošljavanja za cilj ima u iduće tri godine privući privatna ulaganja od najmanje 315 milijarda eura širom EU, kroz projekte koje će birati neovisno tijelo, bez utjecaja politike te nacionalnih i sektorskih kvota. Plan ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom EIB-a nastoji privući privatna ulaganja, a po procjenama EK taj bi plan trebao osigurati otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta.