Zanimanje ruskih kompanija za razgovor s hrvatskim poduzetnicima bilo je tako veliko da su na kraju morali neke odbiti jer su bila popunjena sva mjesta u dvorani, kazao je predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije Sergej Nikolajevič Katirin.
Istaknuo je kako veliko zanimanje ruskih kompanija za razgovor s hrvatskim poduzetnicima pokazuje da poslovni ljudi shvaćaju kako se gospodarski razgovori trebaju održavati unatoč političkim teškoćama, za koje vjeruje da su prolaznog karaktera.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je uz predsjednika HGK Luku Burilovića, vodio hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, istaknuo je kako se sve europske tvrtke, unatoč trenutačnim poteškoćama, trude nastaviti gospodarsku suradnju u područjima koja nisu obuhvaćena sankcijama EU prema Rusiji i pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti.
Isto to rade i hrvatske tvrtke, kazao je Vrdoljak koji smatra kako ne možemo čekati da sankcije prođu i onda očekivati da ćemo samo nastaviti gdje smo stali prije sankcija.
Rekao je kako cijeli niz tvrtki s tržišta izvan EU jedva čeka priliku da se ubaci na naše mjesto. Zato Forum u Moskvi ima dva cilja - sačuvati gospodarsku suradnju, ali i pronaći prostor za unaprjeđenje tih odnosa u budućnosti.
Ovaj poslovni forum primjer je dobre suradnje naših institucija, ministarstva, HGK, Agencije za investicije i konkurentnost, i po velikom odazivu poduzeća vidi se da smo pogodili i interes gospodarstva, kazao je Vrdoljak.
Rusko izaslanstvo vodili su zamjenik direktora Sektora zemalja Europe, Sjeverne Amerike i međunarodnih organizacija Ministarstva ekonomskog razvoja Ruske Federacije Sergej Genadjevič Karaulov, predsjednik TIK Ruske Federacije Sergej Nikolajevič Katirin te predsjednik Moskovske asocijacije poduzetnika Andrej Jevgenjevič Podjenok.
Kako je istaknuto s ruske strane, izravna suradnja Hrvatske i Rusije uvijek je bila dobra i poslovni ljudi znali su brzo naći zajednički jezik. Prostora za suradnju ima u brojnim sektorima, od kemijske industrije, građevine, preko brodogradnje do turizma i autoindustrije. Široke mogućnosti, istaknuto je, otvaraju se i u ruskim regijama u unutrašnjosti, gdje tržišta nisu tako zasićena kao u velikim gradovima.
Burilović je istaknuo nužnost potpore hrvatskim tvrtkama i gospodarstvenicima koji su uložili puno truda i sredstava za proboj na rusko tržište.
Sada je potrebna pomoć i potpora u očuvanju njihovih pozicija, kazao je te dodao kako je više od 300 sudionika dobar pokazatelj potrebe za ovakvim događanjima i institucionalnom potporom.
Direktor tvrtke Redox Vjekoslav Lovrić i predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević istaknuli su važnost institucionalne podrške poduzetnicima u nastojanjima da izađu na ovakva tržišta, omogućavanja da izravno razgovaraju s potencijalinim kupcima.
Poduzetnicima je važna svaka podrška pri izlasku na izvozna tržišta, osobito onima koji još nemaju dovoljno iskustva, rekao je Kovačević.
Smatra kako bi se Hrvatska trebala orijentirati na prostor u krugu od 1.000 kilometara i tu uložiti najviše napora, ali ne treba zaboraviti ni dalja tržišta, poput ruskog, jer na istoku hrvatska poduzeća i te kako mogu biti konkurentna.
Iz HGK navode kako je rusko tržište od iznimnog značaja za hrvatske tvrtke, posebice one koje se bave farmacijom, prehrambenom industrijom, graditeljstvom i proizvodnjom strojeva.
Međusobna robna razmjena u prvih deset mjeseci 2014. porasla je za čak 25 posto u odnosu na 2013. Ruski izvoz u Hrvatsku iznosio je 1,05 milijardi dolara, a hrvatski izvoz u Rusiju 283 milijuna dolara.