Cilj reforme je i povećanje stupnja priključenosti na sustave javne vodoopskrbe i odvodnje, bolje korištenje bespovratnih sredstava iz fondova EU i u konačnici smanjenje negativnog utjecaja ispuštanja otpadnih voda na stanje voda i okoliša u cjelini, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić ističe kako bi pravna osnova za provedbu reforme vodnokomunalnog sektora trebala biti definirana do kraja drugog kvartala ove godine novim zakonom o vodnim uslugama koji je trenutno u izradi.
Iz postojećeg Zakona o vodama izdvojit će se normativni dio koji se odnosi na vodnokomunalne djelatnosti, a predmetno upravno područje uredit će se novim zakonom o vodnim uslugama, pojasnio je Kurečić.
Očekuje da će prijedlog tog zakona biti u prvom čitanju do kraja prvog kvartala ove godine te da će zakon biti donesen do kraja drugog kvartala ove godine.
Stupanjem toga zakona na snagu počet će operativna provedba reforme koja uključuje i okrupnjavanje vodnokomunalnih tvrtki.
Reformom do okrupnjavanja vodnokomunalnih tvrtki
Trenutno je u Hrvatskoj vodnokomunalni sektor izrazito fragmentiran, tj. postoji oko 180 vodnokomunalnih tvrtki koje se bave javnom vodoopskrbom i odvodnjom).
Većina njih nisu ni kadrovski ni tehnički spremne za predstojeći veliki investicijski ciklus od čak 3,8 milijardi eura u razdoblju do 2023., zbog čega je nužno njihovo objedinjavanje (okrupnjavanje).
Okrupnjavanjem javnih isporučitelja vodnih usluga stvorit će se jake tvrtke koje će moći ekonomično poslovati i voditi projekte na način da apsorbiraju što je moguće veći iznos sredstava iz EU fondova namijenjenih za izgradnju vodne komunalne infrastrukture u Hrvatskoj.
Cilj je umjesto sadašnjih 180 tvrtki imati oko 20 tvrtki koje će se baviti javnom vodoopskrbom, odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda, kazao je Kurečić napominjući kako će to u konačnici rezultirati jedinstvenom cijenom vodnih usluga na svakom uslužnom području.
Uzimajući u obzir racionalizacije koje se predlažu, očekuje da će cijena vodnih usluga za kućanstva i gospodarstvo biti prosječno niža u odnosu na cijene vodnih usluga kakve bi bile bez provedbe reforme.
Obveza je Hrvatske do 2023. godine uložiti još oko 3,8 milijardi eura u razvoj sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, od čega se očekuje oko 2,5 milijarde eura bespovratnih sredstava iz EU fondova, a ostalo bi bila nacionalna sredstva, pojasnio je Kurečić.
Do sada je već utrošeno 120 milijuna eura iz IPA-e, a ugovoreno je trenutno oko 260 milijuna eura vrijednih radova zajedno s nacionalnom komponentom.
Sagledavajući ukupne koristi reforme može se reći da je ona nužna za postizanje europskih standarda u sektoru vodnokomunalnih usluga uz najmanju moguću cijenu za građane i gospodarstvo kao korisnike tih usluga, zaključio je Kurečić.