Kako navodi ljubljansko "Delo", Hrvatska je dobila predsjednicu čiji je "umjereni konzervativizam" bio njen zaštitni znak u predizbornoj kampanji u kojoj nije dopustila da bude uvučena u "ideološke rasprave", no ona će svoju političku filozofiju koju je zastupala do sada "morati promijeniti i učiniti je realnijom".
Pobjeda Kolinde Grabar Kitarović nije toliko pobjeda HDZ-a koliko poraz SDP-a, a posljedica bi mogla biti i u prijevremenim izborima, navodi vodeći slovenski dnevnik koji jučerašnje izbore naziva najneizvjesnijim predsjedničkim izborima do sada.
Ipak, navodi list, čini se da njen uspjeh znači i kapital HDZ-a na predstojećim parlamentarnim izborima, dok tijesan izborni rezultat i visoka izlaznost pokazuju da, unatoč pojavi novih stranaka, SDP i HDZ i dalje dominiraju političkom scenom u Hrvatskoj.
"To su već godinama stranke o kojima ovisi politička stabilnost sustava i kvaliteta demokracije", navodi slovenski list, uz ocjenu da su izbori, u kojima su HDZ i SDP pribjegavali elementima "prljave kampanje", pokazali oštru političku polarizaciju u hrvatskom društvu.
"Dvije najjače stranke ponašaju se kao pas i mačka i njihov je odnos sve napetiji, umjesto da ujedinjuju i mire ljude, one su ih podijelile, a glavna je dilema u raspravama bila jesi li naš ili njihov, dok se je malo govorilo o uzrocima krize, visokoj nezaposlenosti i mnogima koji žive na rubu siromaštva", navodi "Delo".
"Umjesto optimizma predsjednički kandidati podijelili su hrvatske građane na naše i vaše, na one koji su za SDP i HDZ, pa će biti potreban najmanje jedan predsjednički mandat da se ta podjela zaboravi ili barem potisne u pozadinu", navodi list.
Neki od slovenskih analitičara rezultate predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, koji su drugačiji od prvotnih predviđanja, uspoređuju sa zadnjim slovenskim predsjedničkim izborima kada je, unatoč prednosti u prvom krugu i ulozi favorita, izbore izgubio tadašnji predsjednik Danilo Tuerk, a pobijedio mlađi i umjereniji Borut Pahor koji se, iako kandidat ljevice, u kampanji približio glasačima desnog centra.
Analizirajući uzroke Josipovićeva poraza, analitičar i bivši slovenski veleposlanik u Beogradu Borut Šuklje za "Delo" je ocijenio kako su preokret u odnosu na prvotne prognoze donijele neke pogrešne procjene u Josipovićevu izbornom stožeru. Polazište da Josipović izbore nikako ne može izgubiti i to zbog nepopularnosti predsjednika HDZ-a Karamarka i zbog "ranjivosti" Kolinde Grabar Kitarović zbog njenih navodnih veza s Ivom Sanaderom, pokazale su se sasvim pogrešnima, navodi Šuklje, te dodaje da su i Karamarko i Kolinda Grabar Kitarović tijekom političke karijere, iako članovi HDZ-a i u vrijeme Sanadera, pokazivali znakove političke autonomnosti.
Kobno je za Josipovićev stožer bilo to što su podcjenjivali političke konkurente, a Josipovićevu porazu pridonio je i teret nepopularne vlade premijera Zorana Milanovića, iako je Josipović s predsjedničkog položaja u zadnjih godinu dana pokazivao neka različita stajališta u odnosu na Milanovića, što se vidjelo i u krizi oko europskog uhidbenog naloga i u gledanju na pitanja mogućih ustavnih promjena, navodi Šuklje za slovenski list.
Josipović je, navodi slovenski analitičar, bio "dobar predsjednik" i u kampanji je iznio program za izlazak iz krize koji bi Hrvatskoj bio potreban, no Kolinda Grabar Kitarović biračima je svojim stajalištima bila bliža i razumljivija, inzistirajući na optimizmu i borbi za budućnost te međusobnom poštovanju.
"Hrvatska je dobila predsjednicu iza koje je noć trijumfa, no uslijedit će i teško vrijeme kad će obećano morati početi ispunjavati", zaključuje Šuklje.