Zakonom se predlaže dobrovoljno članstvo za mikro i male poduzetnike, do 50 zaposlenih. Više od 96 posto hrvatskih poduzetnika moći će odabrati žele li ili ne biti članovi HGK, kazao je Maras nakon obilaska tvrtke SlikoPlat d.o.o., koja je kreirala popularnu aplikaciju PhotoMath.
Dodao je i kako se želi dati mogućnost svima onim koji participiraju u HGK da biraju tijela HGK i sudjeluju u procesima odlučivanja.
To su najznačajnije promjene, jer želimo otvoriti tu instituciju koja je zadnjih godina obilježena skandalima i osjećajem poduzetnika da od nje nema neke prevelike koristi, rekao je ministar.
"Želimo to promijeniti i zato želimo dati mogućnost poduzetnicima da odluče da li žele ili ne biti članovi. S druge strane, želimo onima koji žele biti članovi omogućiti da participiraju u procesima odlučivanja", kazao je Maras.
Napominje kako je nacrt prijedloga zakon sada u javnoj raspravi koja će trajati 10-ak ili 15- ak dana. "Očekujem usvajanje zakona do 15. prosinca u Saboru kako bi se za 2015. mogli svi pripremiti na jasan i transparentan način", rekao je Maras.
Za mikro i male poduzetnike članstvo u HGK dobrovoljno, obvezno za srednje i velike
Ministarstvo poduzetništva i obrta je objavom nacrta prijedloga zakona o HGK otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o tom zakonskom tekstu, a ta će javna rasprava trajati do 22. studenoga.
Jedan od glavnih ciljeva zakona je, ističu iz tog ministarstva, uvođenje dobrovoljnosti članstva u HGK za mikro i male poduzetnike, kao oblika rasterećenja od plaćanja članarine kao parafiskalnog nameta, a obveznog članstva za srednje i velike poduzetnike.
Sredstva potrebna za rad HGK osiguravala bi se iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, članarina, prihoda od imovine, prihoda od tržišnih aktivnosti te drugih izvanrednih prihoda (darovi, sponzorstva, donacije i sl.).
Visina članarine koju plaćaju članovi bila bi utvrđena razmjerno visini ukupnih prihoda i broja zaposlenih svake članice Komore.
Predviđa se ukidanje doprinosa za sve članove, kao oblik parafiskalnog rasterećenja svih poduzetnika.
Pogodnost koja bi bila dodijeljena obveznim članovima odnosno srednjim i velikim poduzetnicima jesu besplatne usluge ili povoljnije cijene za usluge koje pruža HGK.
Dakle, kako se objašnjava, na tu bi se skupinu primjenjivala povlaštena tarifa, dok bi mikro i mali poduzetnici, ako nisu članovi HGK, plaćali punu cijenu za usluge koju koriste od Komore.
Ukoliko se mikro ili mali poduzetnik odluči za članstvo u HGK za vrijeme trajanja članstva na njega bi se također primjenjivala povlaštena tarifa.
Zakonom se definiraju osnovne zadaće i poslovi HGK, tijela Komore, njihov sastav, način izbora, nadležnosti i odgovornosti, propisivanje nadzora nad radom tijela Komore od strane Ministarstva gospodarstva. Novi zakon uveo bi i obvezu Komore da jednom godišnje izrađuje i dostavlja na usvajanje Vladi, putem Ministarstva gospodarstva, izvješće o svom radu.
Prema prijedlogu, Skupština HGK imala bi ukupno 71 člana, koje bi birali članovi Komore neposredno na izborima. Pritom se definira da bi svaki član imao najmanje jedna glas, a broj glasova bio bi razmjeran visini članarine koju taj član plaća.
Prijedlog je i da se predsjednik HGK bira javnim natječajem na mandat od četiri godine, a na tu bi funkciju mogao biti izabran najviše dva puta za redom.
Prihvati li se predloženi zakon, u roku 90 dana od njegova stupanja na snagu proveli bi se izbori za prvu skupštinu po novom zakonu, a nakon konstituirajuće sjednice nove skupštine to bi tijelo u roku od dva mjeseca trebalo imenovati članove Nadzornog i Upravnog odbora te raspisati javni natječaj i imenovati predsjednika HGK.
Važeći Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori donesen je 1991. Zbog proteka vremena te novih zahtjeva i potrebe drugačijih rješenja u području HGK, Ministarstvo poduzetništva i obrta iniciralo je postupak donošenja novog propisa.
Iz Ministarstva napominju kako pravo Europske unije ne regulira jedinstven model i način organiziranja gospodarske komore već je to prepušteno državama članicama.
HGK je sada ustrojena po javno-pravnom modelu organizacije koji je zakonom propisivao obvezno članstvo za sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Hrvatskoj.
S druge strane EU prepoznaje anglosaksonski model organizacije komore koji propisuje dobrovoljno članstvo, kakvo primjerice imaju Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Italija, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska.
Predloženi model, koji propisuje obvezno članstvo za srednje i velike poduzetnike, a dobrovoljno članstvo za mikro i male poduzetnike predstavlja kombinaciju ta dva modela organizacije, navode iz Ministarstva poduzetništva.