Ta romantična komedija o četrdesetogodišnjem učitelju, koja kroz humor i optimizam daje snažan komentar današnje Gruzije, osvojila je u dugometražnoj igranoj konkurenciji nagradu Zlatna kolica i četiri tisuće eura. Andro Sakvarelidze, glavni glumac u filmu, rekao je za Hinu kako je sretan što je imao priliku vidjeti toplu reakciju publike na film, koji je već bio prikazan na festivalima u Torontu, Tokiju, Abu Dhabiju, a u gruzijskim kinima počinje igrati sredinom studenog.
"Vjerujem da će gruzijska publika gledati film jer posljednjih godina raste interes za novi val gruzijske kinematografije jer ona, s jedne strane, govori o društvenim problemima, a s druge su to priče o ljubavnim odnosima, čime se posebno bave sve brojnije gruzijske redateljice", ustvrdio je.
Činjenicu da je među mnogim neveselim temama filmova na festivalu pobijedila gruzijska humorna drama, producent Čedomir Kolar, koji je bio na čelu žirija dugometražnog i kratkometražnog igranog programa, objasnio je riječima Hitchcockova producenta Davida O. Selznicka kako je "vrlo važno da na kraju postoji nekakva nada". Polako izlazimo iz tužnih i teških tema jer je život postao tužniji od filma, pa mislim da nije potrebno sad još podvlačiti ih i u filmu, istaknuo je.
Ovogodišnji program ocijenio je vrlo kvalitetnim i raznolikim te kao "vrlo dobar presjek i pravu informaciju o onome što se u ovom trenutku događa u svjetskoj kinematografiji". Bili su tu filmovi za širu publiku poput američkog filma, filmovi izravno za publiku iz naših krajeva poput "Ničijeg djeteta", vrlo kvalitetnih nezavisnih filmova iz nama dosad potpuno nepoznatih kinematografija poput gruzijske koja polako kreće, Etiopija je bilo čisto izenađenje, bilo je puno danskih filmova, a Islanđanin prošao bolje od Danaca, napomenuo je.
U Sundanceu i Berlinu nagrađivani etiopski film "Hrabra djevojka" Zeresenaya Berhanea Meharija, snimljen prema istinitom događaju o 14-godišnjakinji koja ubija svog otmičara koji je po tamošnjim običajima trebao postati njezin muž, osvojio je u dugometražnoj konkurenciji posebno priznanje "zbog aktualnosti i važnosti teme te poštenog i iskrenog pristupa pričanju priče i glumi".
Posebno priznanje dobio je i islandski film "O konjima i ljudima" Benedikta Erlingssona, šest međusobno povezanih basni od kojih svaka uključuje barem jednog čovjeka i jednog konja, a za "izuzetnu originalnost, mješavinu tragedije i humora, humanosti koju odražava i teme veće od života, što je ostvareno kroz usredotočenost na nekoliko likova".
Najbolji kratkometražni igrani film, koji uz Zlatna kolica osvaja tisuću kuna, je rumunjski "Kowalski"Andreija Cretulescua. Ta je sličica iz svijeta ozbiljnih kriminalaca prema obrazloženju žirija "petnaest minuta uživanja u izvanrednim dijalozima, sjajnoj glumi i režiji, koje pokazuju da je rumunjski film još živ i u vrhunskoj formi".
Zlatna kolica za najbolji dokumentarni film i tisuću eura osvojio je slovenski "Putnik Karpo" Matjaža Ivanišina, koji je tim uratkom odao počast filmašu Karpu Godini ponavljajući njegovo putovanje od prije četrdeset godina. Žiri je ocijenio kako je riječ o "nježnom filmu ceste koji potiče publiku da gleda na svijet zaigranim očima te potraži smisao i poetske odjeke na najneočekivanijim mjestima".
Hrvatski film "Goli" Tihe K. Gudac, njezin memento djedu koji je bio zatočen na Golom otoku, dobio je posebno priznanje u toj kategoriji jer "potiče ljude da progovore o svojim zatomljivanim sjećanjima na neugodna iskustva i ujedno istraže mogućnost mirenja s njima".
Najbolji hrvatski kratki film programa Kockice je "Tlo pod nogama" Sonje Tarokić, o obitelji potresenoj očevom depresijom, koji je osvojio deset tisuća kuna jer "pokazuje tehnička znanja koja ta mlada redateljica primjenjuje u realističnoj i detaljnoj priči o međuljudskim odnosima. Na vrlo sugestivan način koji se duboko doima gledatelja, rafinirana kamera pokazuje kontrast između svjetlosti i sjene, unutarnjeg i vanjskog svijeta, obitelji i pojedinca", ističe se u obrazloženju.
Posebno priznanje te kategorije dobio je film "Manjača" Tina Žanića o mladiću koji prvi put odlučuje uzeti život u svoje ruke, a nagrađen je "za snažan filmski jezik u nenarativnoj formi koja omogućava uključivanje u unutarnji svijet protagonista".
HT nagradu publike za najbolji dugometražni filim osvojio je srpski igrani film "Ničije dijete" Vuka Ršumovića, na scenarističom forumu Palunko najboljim scenarijem proglašen je "Minjonja Njanjonja" Josipa Lukića, a posebno priznanje "Autoput" Miloša Popovića. Nagradu za najbolji projekt u razvoju u sklopu programa Pitching Shorts osvojio je "Moj brat" Mateje Posedi.
Dobitnicima će nagrade biti uručene večeras u kinu Europa, nakon čega će se prikazati film "Golub sjedi na grani i promišlja egzistenciju" švedskog redatelja Roya Anderssona, ovogodišnji dobitnik venecijanskog Zlatnog lava koji na ZFF-u igra izvan konkurencije.
Uoči završetka festivala njegov direktor Boris T. Matić izrazio je zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem i posjećenošću koja će, kako očekuje, nakon još dva dana projekcija biti veća nego prošle godine. Dio filmova s festivala igrat će u kinima pa će ih tijekom godine imati prilike vidjeti i oni koji nisu bili na ZFF-u, dodao je, najavivši da se za iduće izdanje već pripremaju neki noviteti.