Ishijalgični živac najdulji je i najdeblji u ljudskome tijelu. Njegova vlakna kontroliraju kretanje mišića i osjetljivost u donjem dijelu leđa i nogu. Sastavljen je od nekoliko nervnih korijena u donjem dijelu leđne moždine gdje je i izvorište ishijalgije.
"Kada se jedan od tih korijena ošteti pritiskom, a najčešće se to zbiva pri herniji diska (iskliznuće diska) javlja se oštra bol koja se od lumbalnog dijela kralješnice širi kroz stražnjicu i spušta niz nogu ponekad sve do stopala, kaže Hans-Christoph Diener iz Njemačkog društva za neurologiju.
Najčešće strada korijen između petog lumbalnog i prvog sakralnog kralješka.
Drugi mogući uzroci su degenerativno zadebljanje kralješaka, manjak kretanja ili oslabljena muskulatura.
Bez obzira na uzrok ili okidač boli, učinak u području oko živca uvijek je jednak. Stvara se pritisak na tkivo živca, koji postaje iritiran i otečen je. To pak dodatno opterećuje živac, pojačava pritisak i iritaciju i stvara se zatvoreni krug koji valja što je prije moguće prekinuti.
"Važno je brzo ublažiti pritisak na živac kako bi se smanjio pritisak i splasnuo otok živca", kaže Bernd Kladny iz Njemačkog društva za ortopediju.
"Ako je očuvan osjet, nema utrnulosti niti paralize, ako možete normalno mokriti i probava je uredna, akutnu bol moguće je isprva liječiti lijekovima protiv boli", kaže Kladny.
Pacijent bi trebao ležati s podignutim koljenima i kukovima pod pravim kutem i tako rasteretiti kralješnicu.
Ponekad pomaže toplina, pa je preporučljivo da pacijent leži i mjesto boli tretira toplim oblozima.
Osobe koje trpe ishijalgičnu bol, ali nemaju neuroloških ispada mogu pričekati nekoliko dana da vide hoće li se stanje smiriti, pa tek onda konzultirati liječnika, kaže Diener.
No često je bol popraćena neurološkim ispadima kao što su utrnulost nogu, nemogućnost stajanja na nožnim prstima, oslabljen refleks Ahilove tetive. Tada je potrebno zatražiti liječničku pomoć. Najčešće liječnik prepisuje fizioterapiju koja treba pacijentu što prije vratiti pokretljivost.
Pritom pacijent uči kako se pravilno sagibati, uči vježbe istezanja, kako pravilno podizati teret i savladava vježbe kojima će ojačati leđne i trbušne mišiće.
Fizioterapija se često kombinira s terapijom grijanjem, primjerice blatnim oblozima. Toplina uglavnom pomaže opuštanju napetog mišićja. Vježbe relaksacije mogu imati sličan blagotvorni učinak.
Diner pritom ističe kako su najbolje tehnike relaksacije vježbe u vodi.