FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Izbori u BiH: Izbori donijeli tek promjene forme, suzdržana očekivanja

SARAJEVO, 13. listopada 2014.(Hina) - Rezultat glasovanja na općim izborima održanim u nedjelju u Bosni i Hercegovini nije doveo do značajnijih promjena jer na vlasti ostaju oni koji su na neki način u njoj i do sada sudjelovali, ocijenio je u ponedjeljak u razgovoru za Hinu Vehid Šehić, bosanskohercegovački analitičar i pravni stručnjak specijaliziran za izborne sustave.

Ovaj nekadašnji član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) te sudac s dugogodišnjim iskustvom konstatira kako su preliminarni rezultati koji su objavljeni pokazali da je kod bošnjačkog političkog tijela ponovo ojačala Stranka demokratske akcije (SDA), dok je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) doživjela značajan pad, a bošnjački su birači dio svojih glasova dali i Demokratskoj fronti (DF) Željka Komšića te Savezu za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića.

Iako je još rano za dogovore o budućim koalicijama naslućuje se kako bi SDP mogao ispasti iz dogovora o budućoj vlasti, a zamijenile bi ga DF i SBB.

Predsjednik DF-a Željko Komšić do sada je osam godina bio hrvatski član Predsjedništva BiH, dok je SBB bio koalicijski partner SDP-a na državnoj i na razini Federacije BiH.

"Oni koji su prateći samu preizbornu kampanju ocijenili da se na političkoj pozornici u BiH neće dogoditi neke velike stvari bili su u pravu", kazao je Šehić dodajući kako je novost tek pojava Demokratske fronte, no s predsjednikom koji je "staro lice" u politici.

Šehić ne dvoji da će DF imati značajnu ulogu u budućoj vlasti, no sve to ne otklanja strah da se zapravo ništa bitno neće promijeniti ni nakon četiri godine u kojima se tako malo uradilo. On je kazao kako se nada da će nova vlast, kako god bude izgledala, ipak voditi računa o tome koliko je zapravo teška politička i gospodarska situacija u zemlji, a ne bude li tako, na promjenu ponašanja mogle bi ih prisiliti okolnosti što će ih proizvesti težak položaj u kojemu je najveći dio običnih ljudi.

Iz preliminarnih rezultata izbora od 12. listopada proizlazi kako se bošnjačko biračko tijelo "rasulo" na četiri stranke, dok je kod glasača hrvatske i srpske nacionalnosti došlo do polarizacije na po dva suprotstavljena politička bloka.

U slučaju Hrvata riječ je o oštroj podjeli na pristalice HDZ BiH i HDZ 1990.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović govorio je o svojoj uvjerljivoj pobjedi u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što je u konačnici i potvrdila brojka od oko 115 tisuća osvojenih glasova, no Martin Raguž kao kandidat HDZ 1990, stranke s razmjerno slabom infastrukturom, uspio je osvojiti značajnih 86 tisuća glasova

Znatno je tješnja bila razlika među ključnim kandidatima koji su se natjecali za poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, ali i za predsjednika Republike Srpske, što pokazuje da je biračko tijelo u tom entitetu dramatično podijeljeno na pristalice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i ujedinjene oporbe predvođene Srpskom demokratskom strankom (SDS). Prema posljednjim podacima prikupljenim s 85 posto biračkih mjesta, dosadašnji predsjednik RS Milorad Dodik vodi u utrci za novi mandat predsjednika RS ispred kandidata SDS-a Ognjena Tadića, dok kandidat ujedinjene oporbe u RS Mladen Ivanić vodi u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH iako je razlika u glasovima između njega i Željke Cvijanović, kandidatkinje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD, vrlo mala.

Šehić takve izborne rezultate tumači tvrdnjom kako u BiH zapravo nema jasno profilirane političke pozornice odnosno podjele po ideološkoj osnovi pa se stoga i moglo dogoditi da koalira svatko sa svakim i da svatko na neki način sudjeluje u vlasti, a onda i da u predizbornoj kampanji svatko svakog napada i kritizira.

Jedino se u RS-u izborna utrka vodila kao jasno natjecanje između vlasti i oporbe pa su tamo i podjele najoštrije, cijeni Šehić.

"Bit će zanimljivo vidjeti kako će stranke čije je sjedište u Sarajevu praviti koalicije", kazao je Šehić dodajući kako bi nakon izbora valjalo zaboraviti političke razmirice i pokušati na temelju kompromisa i nekih zajedničkih ciljeva za budućnost, a ne na temelju statistike, dogovoriti vlast.

Analitičar Ivan Vukoja iz mostarskog Instituta za društvena istraživanja također pripada onima za koje ishod izbora nije iznenađenje, no njegova je ocjena kako je to prije svega odraz činjenice koliko je u BiH i dalje važno tzv. nacionalno pitanje.

"To govori da je nacionalno pitanje najvažnije u BiH, a jednako tako je i najvažnije i među političkim pitanjima. Za mene je posve logično da stranke koje imaju naglašen nacionalni predznak imaju jako dobre rezultate", kazao je Vukoja lokalnim medijima.

Po njegovu sudu "obnova" utjecaja stranaka s jakim nacionalnim predznakom zapravo vraća realnost u politiku kakva vrijedi u BiH.

"A realnost je da živimo u višenacionalnoj državi i da je glavno političko pitanje kako uskladiti nacionalne interese konstitutivnih naroda. Kada se to riješi, onda će se stvoriti pretpostavke za rješavanje svih drugih problema, odnosno definiranje politika", zaključuje Vukoja.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙