Namjena angiosale je dijagnostika i liječenje bolesti srca i krvnih žila. Financiralo ju je Ministarstvo zdravlja s 12,5 milijuna kuna, od čega je u prostor uloženo 3,7 milijuna, a sam uređaj stajao je 8,8 milijuna kuna.
Ostojić je pritom na sastanku s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i ravnateljima javnih zdravstvenih ustanova s područja županije ocijenio kako je Primorsko-goranska županija po broju liječnika i medicinskih sestara u odnosu na broj stanovnika značajno iznad hrvatskog, ali i europskog standarda.
Ostojić je istaknuo vrijednost vlastitih prihoda zdravstvenih ustanova županije, koji dosežu 17 posto u ukupnim prihodima, dok udjel HZZO-a iznosi oko 60 posto. Kad bi i druge županije tako radile, hrvatsko zdravstvo ne bi bilo u gubicima, rekao je Ostojić.
S druge strane, Primorsko-goranska županija dosad je bila na začelju po arhitektonsko-građevinskim kapacitetima zdravstvenih ustanova. Država vam je bila maćeha pa je vrijeme da vam postane majka, kazao je Ostojić.
Komadina je istaknuo da županijske zdravstvene ustanove posluju pozitivno unatoč krizi, te se nastoji zadržati dosegnuta razina standarda. Županija je do sad u svojih osam ustanova uložila više od 300 milijuna kuna, naveo je.
Županijska pročelnica za zdravstvo Đulija Malatestinić izvijestila je da u županijskom zdravstvenom sustavu ima 6800 zaposlenih. Najveća ustanova je KBC Rijeka s 3029 zaposlenih, a najveća ustanova primarne zdravstvene skrbi Dom zdravlja s 542 zaposlenih.
Kao probleme Malatestinić je istaknula "previše rigidan sustav ugovaranja s HZZO-om" te nedovoljno definiranu zakonsku regulativu vezanu uz radne odnose.