ZAGREB - Hrvatski sabor sutra počinje izvanrednu sjednicu, na kojoj je u petak trebao biti izmijenjen Ustav, no čini se kako se o ustavnim promjenama ipak neće raspravljati jer je HDSSB povukao svoju podršku, tražeći da se odlučivanje odgodi za siječanj, a bez njihovih ruku vladajući neće imati 101 glas potreban za promjenu Ustava. Izvanredna sjednica u međuvremenu je ostala bez još jedne točke - prijedloga zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama. Tim je predlogom Vlada predvidjela uskratu božićnica i regresa za javne službenike u 2014. Skupina zastupnika vladajuće koalicije predložila je da se taj zakon uvrsti u dnevni red izvanredne sjednice, no taj su prijedlog kasnije povukli. Koji su stvarni razlozi povlačenja ostalo je nejasno, a jedno od obrazloženja je da se ta materija može urediti i kolektivnim pregovaranjem ili uredbom Vlade. Zastupnici će sutra raspravljati o paketu financijskih zakona, među kojima je i zakon o kreditnim institucijama. Njime je predviđeno da teret sanacije banaka ubuduće nose vlasnici i vjerovnici, a ako to ne uspije, sanacija se prebacuje na zajedničke rezervne fondove, tek na kraju na državu, odnosno porezne obveznike. Pred zastupnicima su i zakoni o tržištu kapitala, o osnivanju fiskalnog povjerenstva te o vijeću za financijsku sigurnost.
ZAGREB - Iako je izvanredna saborska sjednica sazvana prije svega radi promjena Ustava, neizvjesno je hoće li se o tome ovoga tjedna uopće raspravljati, nakon što su HDSSB-ovci danas zatražili da se odlučivanje odgodi do siječnja, a bez njihovih zastupnika nema potrebnog 101 glasa za izmjenu Ustava. Naglu promjenu stava HDSSB-a nisu očekivali zastupnici drugih stranaka, a ni predsjednik Sabora Josip Leko. "Prenosite mi vijesti", komentirao je Leko informacije o HDSSB-ovu odustajanju od ustavnih promjena. Podsjetio je da se ustavne promjene u Saboru donose dvotrećinskom većinom. "Drugim riječima, ako je netko od sudionika koji su bili u procesu kreiranja ustavnih promjena tražio da se odgodi njihovo donošenje ili odbio, tražit ćemo, ili da pošalje razloge zašto, ili da nastavi pregovore, ili da se odgodi rasprava o tome", rekao je Leko novinarima u Saboru. Dodao je kako se nada da će HDSSB reagirati u skladu sa standardima koji vrijede u Saboru. "Tada ćemo vidjeti kada, što, tko i kako", dodao je. HDSSB-ov uzmak Leko nije očekivao. "Očekivano je da će postupak biti završen onako kako dolikuje Saboru, a manje je bitno je li to jedan dan ili deset dana prije ili kasnije", kazao je. Odustajanje HDSSB-a bilo je neočekivano i za laburista Dragutina Lesara. "To znači da će se morati sastati predlagatelj ustavnih promjena, a to je Odbor za Ustav i razmotriti novu situaciju te odlučiti što će dalje predložiti predsjedniku Sabora. Ako sam dobro razumio, HDSSB traži odgodu odlučivanja za siječanj. To Odbor za Ustav mora razmotriti i obratiti se predsjedniku Sabora, jer je sazvana izvanredna sjednica, da se vidi ostaje li ta točka na dnevnom redu", tumači Lesar. Na kritike HDSSB-a da ustavnopravni stručnjaci imaju ozbiljne primjedbe na predloženi tekst ustavnih promjena, Lesar je ponovio da se neke odredbe tog prijedloga još "glancaju". Srđan Gjurković (HNS) smatra, međutim, da još ima izgleda da se prijepori riješe do petka. "Uvijek ima vremena za razgovor. Sami znate da se često stvari okreću, ali kad ljudi sjednu za isti stol i kad punim srcem i za dobrobit Hrvatske razgovaraju, onda se nađe rješenje i u zadnjih pet minuta", kazao je Gjurković. Davorin Mlakar (HDZ) kratko je komentirao da pozdravlja svaku razumnu odluku, pa tako i ovu HDSSB-ovu. Tu odluku u SDP-u danas nisu htjeli komentirati, a kratko su poručili da će nešto moći reći tek nakon što se sastanu s HDSSB-ovcima.
ZAGREB - Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Peđa Grbin, izjavio je kako odluku HDSSB-a da u petak ne podrži ustavne promjene, ne smatra povlačenjem te stranke iz procesa, nego 'time-outom'. "Mi to nismo doživjeli kao povlačenje, više kao jedan 'time-out' i dodatno vrijeme za raspravu. Doduše, ono što nam je žao, je što i ranije nisu izjavili da imaju problema s ovim tekstom; kao što znate, od prvog dana su aktivno predstavnici tog Kluba sudjelovali u kreiranju i podržavali svaki korak u donošenju teksta za kojeg danas kažu da ga treba dodatno raspraviti", rekao je Grbin novinarima u Hrvatskom saboru. Istaknuo je kako je danas razgovarao s HDSSB-ovcima te ih je zamolio da razgovaraju i vide što će se dalje učiniti. "Žao mi je zbog toga što se dogodilo, s kolegama iz HDSSB-a smo ovih dana surađivali korektno, razgovarali o svemu i do danas nije bilo nikakvih naznaka ni problema. Dapače, kolege iz HDSSB-a su podržali svaki korak u ovoj promjeni Ustava", dodao je Grbin. Na pitanje novinara hoće li daljnje pregovore otežati HDSSB-ova nevjerodostojnost, jer o svojoj odluci nisu obavijestili kolege u Odboru nego su je objavili na konferenciji za novinare, Grbin je odgovorio: "Mi ćemo surađivati sa svima na isti način kao što smo to radili do sada, otvoreno". Budući da je povlačenjem HDSSB-a izgubljena većina od 101 glasa potrebna za ustavne promjene, Grbin je kazao kako je očito da se o njima na izvanrednoj saborskoj sjednici, koja je sazvana za iduća tri dana, neće raspravljati. O ustavnim promjenama neće raspravljati ni Odbor za Ustav, a zastupnici vladajuće koalicije, koji su predložili da se o ustavnim promjenama odlučuje na izvanrednoj sjednici, točku će povući s dnevnog reda.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović poručio je danas kako ga je nasmijalo HDSSB-ovo odbijanje predloženih ustavnih promjena, nakon što ih je ta stranka prvotno prihvatila, ocjenivši kako je promjena njihova stava rezultat ili "trgovine" ili "zapovjedi iz druge države". "Ili misle da mogu još što utržiti da bi činili potrebnu većinu, ili im je došla zapovijed iz druge države da ne izdaju ljutu desnicu. Ali, njihova odluka, njihova stvar", odgovorio je Josipović na novinarske upite kako tumači HDSSB-ovu naglu promjenu stava oko ustavnih promjena, čije je izglasavanje bilo najavljeno za ovaj petak. Predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić danas je najavio da ta stranka u petak na glasovanju u Saboru neće podržati ustavne promjene već će tražiti produljenje javne rasprave i odgodu odluke o ustavnim promjenama za siječanj. Josipović je naveo kako u razloge zbog kojih je HDSSB najprije prihvatio, a danas traži odgodu donošenja ustavnih promjena ne može detaljnije ulaziti. "Zanimljive su jedino promjene u raspoloženju istaknutih članova stranke. Ponajprije, inzistirali su da se usvoje promjene kakve su predložene. Gospodin (Dinko) Burić, njihov istaknuti član stranke, je referirajući se na moje prijedloge izmjena, kako kažu novinari, citiram, 'pobjesnio'. Sada, HDSSB misli da ću se ljutiti što su, odbijajući te iste predložene promjene, razotkrili 'možda' tajni dogovor mene i premijera. Neka ne budu zabrinuti, ne ljutim se. Dapače, slatko su me nasmijali. Mislim da im se smije i cijela država", stoji u Josipovićevom odgovoru novinarima.
ZAGREB - Komentirajući HDSSB-ovo povlačenje podrške ustavnim promjenama HDZ-ov član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Davorin Mlakar, istaknuo je kako HDZ pozdravljaju sve one koji misle da promjeni Ustava treba prethoditi javna rasprava i detaljan postupak, te da predložene promjene ruše načelo vladavine prava. "Svi oni koji misle da za promjenu Ustava treba javna rasprava, vremena i mišljenja stručnjaka, su u pravu, i to je ono za što se zalažemo od početka", rekao je Mlakar. Na novinarsku tvrdnju kako je HDSSB-u najviše zasmetala odredba vezana uz referendum, Mlakar je rekao da ne može komentirati HDSSB, no da je HDZ-u zasmetalo puno više od samih odredbi. Ono što se onemogućava za raspisivanje referenduma je de facto zabranjivanje neposredne demokracije, i to je samo jedna od stvari na koje su iz HDZ-a prigovarali, a ima više toga s čime se ne slažemo u promjenama Ustava, istaknuo je Mlakar. Upitan što bi trebalo učiniti da HDZ podrži ustavne promjene kroz neko vrijeme, Mlakar je odgovorio: "kroz neko vrijeme može; mi mislimo da je cijeli postupak krenuo na krivi način, da su motivi za promjenu Ustava bili potpuno pogrešni. Na koncu je i tekst promjena onakav s kojim se ne možemo slagati, ruši načelo vladavine prava, pravne sigurnosti ove države, a neke druge izmjene Ustava ruše i koncept građanske države kako je ona zamišljena i utvrđena Božićnim ustavom", istaknuo je Mlakar. Dodao je kako su predložene ustavne promjene "ozbiljne promjene koje dovode u pitanje vrijednosti koje smo do sada branili".
ZAGREB - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) ocijenio je danas kako vladajuća većina u Hrvatskom saboru nastoji protudemokratskom procedurom izmijeniti Ustav, posebno zamjerivši što je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ignorirao prijedloge ustavnih promjena koje je uputio predsjednik Ivo Josipović. Predsjednik Josipović, preko predsjednika Sabora Josipa Leke, uputio je Saboru svoj prijedlog promjena Ustava, što je saborska većina preko Odbora za Ustav odbila uopće uvrstiti u proceduru, čime je Josipovićev prijedlog promjena jednostavno ignoriran, ističu u priopćenju. Takvim postupkom, smatraju, ugrožen je model konstitucionalizma koji pretpostavlja Ustavom zagarantiranu ravnotežu između tri segmenta vlasti te upozoravaju na "pogubnost postupka i ponuđenog rješenja vladajuće većine, koja, uz ostalo, predlaže i članak kojim bi Sabor mogao većinom glasova svih zastupnika odlučiti da se i drugi zakon donese po postupku određenom za promjenu Ustava”. Tim bi institutom obični zakoni, koji se donesu natpolovičnom većinom, stekli i imali ustavnu snagu, pa bi tako postalo moguće, da i odredbe suprotne Ustavu, budu dovedene na razinu Ustava. Usvajanje tih rješenja krije u sebi opasnost sužavanja kompetencija Ustavnog suda i onemogućavanje Ustavnom sudu da kontrolira ustavnost onih odredbi koje su donesene kao zakon, a imaju snagu Ustava.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ocijenio je danas kako je više od 360 tisuća prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje realna slika hrvatske ekonomije koja radna mjesta gubi godinama, te najavio da će taj broj rasti i u idućim mjesecima. "To smo i predviđali, da će sa završetkom turističke sezone, odnosno povratkom sezonaca u mjesta boravka, rasti nezaposlenost", izjavio je Mrsić novinarima komentirajući najnovije podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje po kojima broj nezaposlenih trenutačno iznosi 360.293. Broj nezaposlenih i dalje će rasti, a bit će najveći krajem veljače iduće godine - to je realna slika hrvatske ekonomije i njezina sezonskog karaktera. Nema čarobnog štapića i to se ne može promijeniti preko noći, dodao je Mrsić. To je slika naše ekonomije, gubimo radna mjesta godinama. Ali, sigurno nećemo izgubiti još stotinu tisuća radnih mjesta, kako neki predviđaju, jer će se otvarati nova radna mjesta u turističkoj djelatnosti, a očekujemo i da će se pokrenuti gospodarstvo, građevina i prerađivačka industrija, kaže Mrsić. Sadašnji veliki broj nezaposlenih Mrsić ne vidi kao poraz mjera aktivne politike zapošljavanja jer, kako je rekao, te mjere ionako ne otvaraju radna mjesta. One služe da se građanima, u vrijeme kad nema posla i radna mjesta se ne otvaraju, omogući samozapošljavanje i stjecanje godine dana radnog iskustva.
ZAGREB - Zakonski prijedlog po kojem se zaposlenicima u javnim službama uskraćuje isplata regresa i božićnica za 2014. godinu neće se naći na izvanrednoj saborskoj sjednici koja počinje sutra, jasno je nakon popodnevne sjednice saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Prijedlog se povlači, u koordinaciji s predsjednikom Kluba SDP-a dogovoreno je da se skine s dnevnog reda, kratko je rekao predsjednik Odbora Silvano Hrelja. Članovi Odbor, sedmero nazočnih od ukupno 13 koliko ih Odbor broji, nisu dodatno propitivali taj potez. Hrelja je nakon sjednice potvrdio da je Vlada formalni predlagatelj zakona, ali da je skupina zastupnika vladajuće koalicije prvo predložila, pa onda povukla zahtjev da se o spomenutom zakonu raspravlja na izvanrednoj sjednici. Njihov je stav da se prava koja su u tom zakonu mogu urediti kolektivnim pregovaranjem, odnosno uredbom, neslužbeno je tumačenje.
ZAGREB - Građanska inicijativa „U ime obitelji“ priopćila je kako pozdravlja odluku zastupnika HDSSB-a da ne podrže predložene ustavne promjene, kojima, kako tvrde, "SDP praktički želi uskratiti pravo građana Hrvatske na izravnu demokraciju - referendum". Iz inicijative procjenjuju kako ova "odluka pokazuje da HDSSB uvažava volju tisuća podupiratelja 'U ime obitelji' ", koji su im se, kako kažu, "ovih dana obratili i zatražili da ne dignu ruku za sakaćenje demokracije". "Hrabra i mudra odluka ne izaziva podsmjeh hrvatskih birača, već vraća nadu u saborske zastupnike, koji razumiju da su odgovorni narodu koji ih je ovlastio da u njegovo ime upravljaju Hrvatskom", navodi glasnogovornica Građanske inicijative, Jelena Gazivoda. Inicijativa „U ime obitelji“ poziva i nezavisne saborske zastupnike, zastupnike manjina i Hrvatskih laburista da ne podrže promjene Ustava koje, kako kažu, "ukidaju pravo građana na referendum i sprečavaju izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj zbog sumnje za politički motivirano ubojstvo".
SPLIT/OMIŠ - Vodstvo omiškoga HDZ-a najavilo je da će od viših stranačkih razina tražiti da se utvrdi odgovornost člana te stranke i predsjednika Gradskog vijeća (GV) Omiša Zvonka Močića zato što je na današnjoj sjednici glasovao za gradski proračun za 2014. godinu kojemu se HDZ protivio. "Odluka kluba vijećnika i Gradskog odbora omiškoga HDZ bila je da se na današnjoj sjednici Gradskog vijeća ne podupre prijedlog proračuna, ali se Močić oglušio o tu odluku i glasovao za proračun, što je bilo presudno da se on i prihvati, te ćemo od splitsko-dalmatinskoga HDZ tražiti utvrđivanje njegove odgovornosti", izjavio je večeras predsjednik omiškoga HDZ-a,, bivši dugogodišnji gradonačelnik Ivan Škaričić, a sada omiški vijećnik. Po njegovim riječima, Močić je u GV na lokalnim izborima izabran kao kandidat HDZ-a te bi bilo logično da ode s dužnosti predsjednika Gradskog vijeća jer nije poštovao odluku HDZ-a Omiša i kluba vijećnika. Močić pak kaže kako ne pomišlja dati ostavku na dužnost predsjednika GV-a jer se, po njegovu mišljenju, s tim ne bi ništa postiglo.
ZAGREB - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na današnjoj je sjednici odlučilo da od 1. siječnja na snagu stupaju izmijenjeni Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima, kao i Popis ortopedskih i drugih pomagala, koji bi trebali osigurati godišnje uštede od više desetaka milijuna kuna, priopćio je HZZO. Popisom su usklađene cijene tako da se visina troška istovrsnih pomagala određuje prema onome s najnižom cijenom iz skupine. Također su korigirane indikacije za ostvarivanje prava na pojedina pomagala i produženi rokovi uporabe za pojedina pomagala, čime se na prvo mjesto stavlja njihova funkcionalnost. Bez obzira na propisani rok uporabe, uvedena je obveza provjere funkcionalnosti prije svakog odobravanja pomagala. Provjera funkcionalnosti omogućit će osiguranicima da dobiju novo pomagalo i prije isteka predviđenog roka, ako pomagalo koje koriste više nije u funkciji. Procjenjuje se da će usklađivanje cijena te korekcija indikacija i rokova uporabe ortopedskih pomagala donijeti značajne uštede od više desetaka milijuna kuna godišnje u odnosu na dosadašnje troškove. Na liste lijekova HZZO-a uvršteno je ukupno 66 novih oblika lijekova, a riječ je o kliničkim i generičkim paralelama te dodatnim oblicima postojećih lijekova na listi.
ZAGREB - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) ističe kako su lažni medijski navodi u kojima se tvrdi da je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović obustavio financiranje znanstvenih projekata i navodi da je ove godine za znanstvene projekte izdvojeno 34,5 milijuna kuna više nego lani. "Ne stoje tvrdnje pojedinih novinara kako su se znanstveni projekti u potpunosti prestali financirati i zbog toga Hrvatska postaje 'zemlja konobara i sobarica' već su, suprotno tome, ulaganja u znanstvene projekte jedan od prioriteta Ministarstva i hrvatske Vlade", stoji u današnjem priopćenju - reakciji Ministarstva na spomenute novinarske tvrdnje. To stajalište MZOS potkrepljuje i podatkom da će u 2014. u Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) biti osigurano 100 milijuna kuna za znanstvene projekte, što je povećanje od 60 milijuna kuna u odnosu na 40 milijuna kuna u ovoj godini.
ČAKOVEC - Predsjednik međimurske Županijske skupštine i međimurskoga SDP-a Mladen Novak rekao je večeras u telefonskoj izjavi kako ga se u vezi s pokušajem da iz BiH u Hrvatsku unese gotovo 74.000 eura u susjednoj BiH tereti samo za carinski prekršaj. Najviša je propisana kazna za taj prekršaj, rekao je Novak, do 150 konvertibilnih maraka, ili oko 600 kuna. "Planirao sam novac prijaviti na hrvatskome graničnom prijelazu. Zaista nisam znao da novac moram prijaviti i kad napuštam BiH", ponovio je. Dodao je kako za novac koji su mu u petak oduzeli granični policajci ima sve potrebne dokumente. Danas je u Banjoj Luci mjerodavnim službama predao sve papire te očekuje povrat gotovine. Kako je rekao, veliku količinu novca posudio je od dva poznanika iz BiH na tri mjeseca i na šest mjeseci, a njime je namjeravao "pokriti trenutačne negativnosti u poslovanju". "Za taj posuđeni novac imam ovjerene ugovore", dodao je.
OPATIJA - Opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić danas je većinskome vlasniku Liburnia Riviera Hotela d.d. (LRH) poslao pismo u kojemu traži da se zaustave i preispitaju odluke o najavljenim otkazima za 87 ljudi. U pismu Darku Ostoji, predsjedniku Uprave SN Holdinga, koji je osnivač tvrtke Nonnullus d.d. - sada većinskog dioničara LRH, Ivo Dujmić ističe kako je neugodno iznenađen novinskim napisima o otpuštanjima radnika u LRH. Navodi da je s posljednje sjednice nadzornog odbora LRH dobio informaciju da je uprava izvijestila da nema službenog prijedloga liste viška radnika te da nije donijela odluku, nego samo razmatra novi prijedlog organizacije rada koji će tek nakon utvrđivanja prijedloga biti predstavljen radničkom vijeću. Gradonačelnik Opatije, koja je zajedno s još nekoliko općina vlasnik 25 posto plus jedne dionice LRH, navodi kako je očekivao da će prije nego što se prijedlog takve odluke uputi radničkom vijeću biti informiran o razlozima njezina donošenja.
ZAGREB - Televizijski voditelj Velimir Bujanec danas je izašao iz istražnog zatvora u kojem je proveo nešto više od mjesec dana zbog sumnje da je povezan s preprodajom kokaina, doznaje se od njegova odvjetnika Zvonimira Hodaka. Pušten je nakon što su ispitani svi svjedoci koji su mogli ispričati nešto o njegovoj povezanosti s nedjelom za koje je osumnjičen, a policija osim njega za preprodaju kokaina tereti još dvojicu osumnjičenih koji su ostali u istražnom zatvoru. Bujanec je pritvoren 11. studenoga nakon što je samo dva dana ranije priveden i novčano kažnjen zbog posjedovanja grama kokaina kojega je navodno dragovoljno predao policiji. U medijima je objavljeno da je Bujanec ponovno uhićen jer je policija 'pod mjerama' imala dvojicu navodnih preprodavača kokaina kod kojih je Bujanec u proteklih nekoliko mjeseci dolazio najmanje pet puta.
KARLOVAC - Carinski službenici mobilne jedinice otkrili su u nedjelju na graničnom prijelazu Maljevcu da 48-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine u prtljažniku osobnog automobila slovenskih registarskih oznaka prevozi pet kilograma i 25 grama marihuane, priopćila je danas karlovačka Policijska uprava. Uz kaznenu prijavu za neovlaštenu proizvodnju i promet droga, 48-godišnjak je doveden pritvorskome nadzorniku karlovačke Policijske uprave, a drogu je preuzela policija.
VUKOVAR - Zapovjedniku njemačkog broda "Linz", koji je u noći s nedjelje na ponedjeljak skrivio nesreću na Dunavu kod Aljmaša u kojoj su ozlijeđena trojica vukovarskih ribara, izrečena je kazna od devet tisuća kuna koju je u cjelosti uplatio, pa mu je dozvoljen nastavak plovidbe, izvjestilo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Očevidom koji je kasno sinoć, nešto prije ponoći na mjestu nesreće obavili djelatnici vukovarske Kapetanije koja je nadležna za hrvatski dio rijeke Dunav, utvrđeno da je brod gurač "Linz" koji je plovio pod njemačkom zastavom kod Aljmaša, udario u čamce na privezištima izvan plovnoga puta, a što je, kako se navodi u priopćenju, utvrđeno analizom rute kretanja sastava plovila, kao i fotodokumentacijom dobivenom putem AIS sustava. U nesreći je oštećeno sedam plovila, a ozlijeđena su tri vukovarska ribara koja su bila na plovilima i koje je zapovjednik njemačkog broda prihvatio na palubu do dolaska policijskih službenika. Ozlijeđeni ribari nakon pružene medicinske pomoći prevezeni su u daljsku policijsku postaju gdje su djelatnicima Kapetanije dali izjave o nesreći i podatke o njihovim plovilima koja su pretrpjela oštećenja.