Traže i da im se odgovori koja je razlika između baliranog otpada u Varaždinu i Rijeci, to jest između "varaždinskih" i "riječkih" bala smeća.
Ističu da se projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina mora zaustaviti, navodeći da je naložena izrada revizije tog projekta u kojoj su sudjelovala tri neovisna revizora te da su konačna izvješća utvrdila da je projekt neadekvatan, suprotan zastarjeloj studiji o utjecaju na okoliš iz 2001. i ekološki i gospodarski štetan.
Članove eko stožera, kako navode, zanima i stajalište ministra Zmajlovića o projektu Marišćini i smatra li još da je to primjer koji bi trebala pratiti cijela Hrvatska.
Članovi također navode kako je Županijska skupština tvrtki Ekoplus d.o.o. naložila provedbu 13 zahtjevnih, korektivnih točaka projekta, ali Ekoplus to ignorira, te da je župan Zlatko Komadina javno priznao da je projekt manjkav i štetan te da je prekasno za bilo kakve promjene.
Pitaju se smije li mjerodavno ministarstvo poduprijeti takav projekt.
Iz Eko stožera traže da im se dostavi odluka po kojoj se balirani, neobrađeni otpad s varaždinskog područja ne smije zakapati jer je za isti slučaj Marišćine dano pozitivno mišljenje. Ocjenjuju da je to "otvorilo put tzv. privremenom zakapanju" više od 30.000 tona neobrađenog smeća nepoznatog sadržaja na Marišćini s izlikom da će se jednog dana sve iskopati i obraditi.
Također traže da im se odgovori na pitanje "zašto mogućnost alternativnog zbrinjavanja varaždinskog baliranog otpada u inozemstvu nije ponuđen i u slučaju Marišćine i Viševca".
Komunalni otpad sa širega riječkog područja desetljećima se odlagao na Viševcu, odlagalištu koje je prije više od godine popunjeno pa se otpad do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćine odlaže u izgrađene kasete na Marišćini.