Antibiotici su spasili na stotine tisuća ljudskih života i to je sjajan lijek, ali ga treba čuvati samo za jasne indikacije i koristiti isključivo onda kada je potreban, poručuje ministar zdravlja Rajko Ostojić .
Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, od 2005. do 2011. godine potrošnja antibiotika rasla je 1 do 2 posto godišnje. U Europi potrošnja antibiotika je najveća u južnim i jugoistočnim zemljama.
S problemom višestruko otpornih bakterija susreću se liječnici u jedinicama intenzivnog liječenja i na kirurškim odjelima, a prekomjerna potrošnja antibiotika bilježi se i u bolnicama i izvan njih.
Više od 90 posto antibiotika troši se izvan bolnica, i to za blage infekcije od kojih su mnoge uzrokovane virusima na koje antibiotici uopće ne djeluju.
Posebno je opasno uzimati antibiotike bez recepta liječnika ili samoinicijativno koristiti nepotrošene antibiotike od prethodne terapije, upozorava Ministarstvo zdravlja uoči Europskog dana svjesnosti o antibioticima.
Upotreba antibiotika omogućila je napredak u mnogim granama medicine, poput liječenja kemoterapijom ili zahtjevnih kirurških zahvata tijekom kojih je povećan rizik od nastanka infekcije.
Zbog prečeste i nekontrolirane uporabe antibiotika bakterije postaju otporne te antibiotici nisu više djelotvorni. Time se otvara opasnost da mnoga dostignuća moderne medicine budu dovedena u pitanje.
Nekoć se smatralo da će se problem otpornosti među bakterijama riješiti razvojem novih antibiotika, no danas se zna da je vrlo malo novih antibiotika u fazama predkliničkog i kliničkog ispitivanja i da se moramo okrenuti čuvanju postojećih.
U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević od 2003. godine djeluje Referentni centar Ministarstva zdravlja za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike.
Pri Ministarstvu zdravlja djeluje i Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) koja prati potrošnju i otpornost na antibiotike u Hrvatskoj te provodi javne kampanje za očuvanje njihove djelotvornosti.