Objašnjavajući potrebu izmjena zakona, ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je kako je uočeno da građani koji su izloženi tužbama, moraju odmah ili priznati tužbeni zahtjev ili odgovoriti na tužbu zbog čega su morali platiti pristojbu. Prema današnjem Vladinu prijedlogu, pristojba bi se plaćala na kraju postupka, ovisno o uspjehu.
"Onaj tko izgubi platit će na kraju jer je izgubio, ali neće odmah plaćati onaj koji je u nešto uvučen bez ikakve svoje krivnje, samo se braneći od nekih navoda", objasnio je Miljenić.
Premijer Zoran Milanović ustvrdio je kako je sadašnje rješenje nevjerojatno i nelogično, te se više puta zaprepašteno upitao tko je to uopće smislio.
"Dakle, vas netko tuži i ako ne platite riskirate da se tužba prihvati zbog vaše ogluhe i da se dosudi zahtjev tužitelja. A ako uplatite tih par tisuća kuna čime financirate parnicu i državni proračun, onda je okej", rekao je Milanović.
No na tome nije stao već je ustvrdio, obraćajući se Miljeniću, da bi zacijelo bankrotirao ako bi se "okupile mračne sile" i tužilo ga stotinu ljudi. Napominjući da je dosadašnja logika bila "plati pa se brani", premijer je ocijenio da to otvara mogućnost reketiranja.
"Možete biti nečija meta, koordinirano vas tuži pedeset ljudi. Platite 50 taksi pa da vidimo… Nevjerojatno, ne znam tko je to smislio", zaključio je Milanović.
U raspravi o besplatnoj pravnoj pomoći ocijenjeno je kako je sadašnji sustav u velikoj mjeri neodgovarajući i nefunkcionalan, a Vlada želi da što više građana dobije pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Mane sadašnjeg sustava su složenost postupka za odobravanje pravne pomoći, uski krug korisnika, ograničeni opseg pravnih problema u kojima se pravna pomoć može odobriti, strogi imovinski kriteriji i neodgovarajući sustav financiranja, smatra Vlada.
Među prijedlozima za poboljšanje stanja su mogućnost pružanja primarne pravne pomoći u svakoj pravnoj stvari uz ispunjavanje zakonskih pretpostavki i bez ispunjavanja posebnih imovinskih kriterija, kao i proširenje kruga korisnika.