Knjizi koja je dobila književnu nagradu za poeziju Dubravko Horvatić i nagradu Antun Branko Šimić predgovor za slovensko izdanje napisali su prevoditeljica Ines Cergol i akademik Luko Paljetak.
Akademik Paljetak u pogovoru knjizi "Baščanska ploča - Poema" piše kako je autor po svom priznanju, ukrižen u riječi. "Sam je, dakle, i križ i razapet je na taj križ, prinosi se za žrtvu uskrsnuću sveopćega smisla riječi, što ih kao tisućljetno pismo na izvoru štije, piše akademik Paljetak i dodaje kako je to knjiga od riječi za tišinu te se iz nje čuju samo glagoli hrvatskih tišina.
Prvo izdanje knjige "Baščanska ploča - Poema" objavila je zagrebačka naklada Alfa 2008. godine. Opremljeno je s 27 slika u boji akademskog slikara Luke Petrača i pogovorom Božidara Petrača. Kritika ju je, između ostaloga, ocijenila i kao svojevrsni poetski putopis u dubine prošlosti hrvatske duše, ali i njezine fizičke širine, koje nadilazi svojim poetskim govorom.
Ona je i mjestopis tisućljetne hrvatske egzistencije u kojem /Dalmatia/ Sva u razgovornom žaru/ uspinje se na Hum/. Taj logos, ta sveta hrvatska riječ uklesana u dalmatinskom kamenu raste, razvija se, širi i stalno uspinje na vrhunce, što svjedoči cjelokupna hrvatska književnost. U Pešordinoj "Baščanskoj ploči" je, navodi se, sažeto ispleten sav hrvatski znamen – od vjere, slobode, vlastitih vladara i državne nezavisnosti do ritmičkih elemenata njezina zapisa, iz kojih je potekla i hrvatska pjesma, doduše ne uvijek vesela, nego vrlo često turobna ili, kako to Pešorda kaže "ukrižena".
U formalnom smislu "Baščanska ploča - Poema" sastavljena je od 25 pjevanja, a simbolično je obgrljena lirskim proslovom "Gospa koju čekam", u kojem je motivski iz staroga Solina sažeta potraga za iskonom te naglašena hrvatska pučka pobožnost, širina hrvatskih vidika u potrazi za sličnim zemaljskim usudbenicima.
Poema simbolično završava zaslovom naslovljenim Latinski sonet kao hommage papi Ivanu Pavlu II., odnosno poljskom pjesniku Karolu Wojtyli.
Hrvatski književnik Mile Pešorda rođen je u Grudama u Hercegovini 1950. Autor je više zbirki pjesama, među kojima i zbirke "Slušam tvoj glas". Na slovenskom jeziku objavljena mu je i antologijski izbor "Drevo z dušo ptice" (Stablo s dušom ptice), u kojem mu je pjesme s hrvatskoga na slovenski jezik preveo akademik Ciril Zlobec. Pjesme su mu prevedene na dvadesetak jezika i uvrštene u brojne tuzemne i inozemne antologije i panorame. Pešorda je i prevoditelj s francuskoga, talijanskoga, slovenskoga i makedonskog jezika.