Simpozij "Miroslav Krleža – majstorstvo i kontroverze" počet će izlaganjima Alide Bremer, Marijane Erstić sa Sveučilišta Siegen, Angele Richter sa Sveučilišta Halle i Anne Cornelie Kenneweg sa Sveučilišta Leipzig. Alida Bremer govorit će o zbirci "Hrvatski bog Mars" na kojoj će ilustrirati utjecaj Prvog svjetskog rata na Krležino stvaralaštvo, Marijana Erstić usporedit će Glembajeve s Buddenbrookovima, a Angela Richter i Anne Cornelia Kenneweg govorit će o Krleži kao dijelu moderne i nasljedniku velikih autora europske tradicije.
Istoga će se dana održati i okrugli stol "Miroslav Krleža danas – izvor inspiracije ili prepreka?" na kojemu će sudjelovati Slavenka Drakulić, Igor Štiks, Bora Ćosić, Alida Bremer, Elisabeth von Erdmann (Sveučilište Otto Friedrich u Bambergu) te Verena Nolte, voditeljica udruženja Kulturallmende koji će se pozabaviti utjecajem Krležina opusa i ideja na suvremena književna kretanja u Hrvatskoj iz generacijski različitih perspektiva.
Ulazak Hrvatske u EU bio je povod za organizaciju simpozija o književniku kojega njemački kroatisti smatraju jednim od najvažnijih autora bivše Jugoslavije koji ima bitno mjesto u europskoj književnosti zahvaljujući svojem jezičnom umijeću i raznolikosti opsežnog opusa. Svojim je djelima prelazio granice povijesnih tvorevina i istraživao potencijale hrvatskog narječja. Po mišljenju organizatora, Krleža je hrvatski pandan velikog njemačkog pisca Thomasa Manna, također pisca stilskih iznimnih romana i obiteljskih saga građanskog života.
Njemačko društvo za kroatistiku osnovano je 2007. godine kako bi se popratilo kulturno, gospodarsko i političko srastanje europskih zemalja te poticanje znanstvenog, novinarskog i prevoditeljskog interesa za hrvatsku kulturu.