Popis stanovnika u BiH počeo se provoditi 1. listopada, a lokalni su mediji izvijestili o više slučajeva u kojima je zabilježeno neregularno postupanje popisivača.
U Sarajevu i Srebrenici tako su dokumentirani slučajevi u kojima su popisivači popunjavali obrasce u kafićima umjesto u stanovima osoba koje popisuju, a bilo je i anonimnih prigovora zbog navodnog navođenja ispitanika na određene odgovore, što je zabranjeno.
"Te probleme uspješno rješavaju općinske popisne komisije ili entitetski statistički zavodi", izjavila je Adembegović, no nije potvrdila koliko je točno prigovora primljeno.
Neke nevladine udruge koje pokušavaju pratiti tijek popisa upozorile su kako nije na odgovarajući način riješeno pitanje čuvanja popunjenih popisnica.
U manjim mjestima popisivači takve popunjene obrasce nose kućama što dovodi u pitanje poštivanje zakonske obveze zaštite tajnosti osobnih podataka.
Glasnogovornica BHAS kazala je u petak kako agencija ima mogućnost reagirati u slučaju da bilo koji zaštićeni podaci dospiju u javnost te će takve mjere i poduzeti ukoliko bude potrebe.
Do početka popisa nije bilo riješeno ni pitanje središnjeg skladišta u koje će se smjestiti popisni materijal. Agencija za statistiku tek je u četvrtak odabrala konačnu lokaciju u Istočnom Sarajevu, a kašnjenje je pravdano kompliciranom zakonskom procedurom odabira najpovoljnije ponude.
Prvi popis stanovništva u BiH nakon rata trajat će do 15. listopada i treba dati odgovore na pitanje koliko ta zemlja ima stanovnika te o njihovoj etničkoj strukturi i rasporedu.
Uz to će se po prvi puta nakon proglašenja samostalnosti BiH utvrditi važni socijalni i gospodarski parametri nužni za planiranje razvitka.
Pretpostavlja se kako u BiH trenutačno živi oko 3,8 milijuna stanovnika dok ih je prema popisu iz 1991. godine bilo nešto više od 4,3 milijuna.