Sporazum, kojim se produljuje besplatni najam baze 201, najveće ruske vojne baze u inozemstvu, potpisan je u nazočnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina i Imomalija Rahmonova, predsjednika Tadžikistana.
Za sporazum je glasalo svih 57 zastupnika u parlamentu koji poslušno diže ruku za vladine odluke, no uvjeti su se dogovarali godinu dana i obuhvaćaju sudbinu gotovo milijun stranih radnika u Rusiji te bescarinski uvoz naftnih proizvoda iz Rusije u iznosu od milijun tona na godinu.
Strani radnici okosnica su oslabjela gospodarstva Tadžikistana koje prihode ostvaruje i izvozom aluminija i pamuka. Novčane doznake tadžičkih radnika iz inozemstva u domovinu činile su 43,3 posto BDP-a u 2012. ili 3,3 milijarde dolara.
Dogovoreno je i da Rusija pomogne Tadžikistanu modernizirati vojnu opremu i u uvježbavanje vojske.
Ruski vojnici pomogli su Rahmonovu u borbi protiv islamističke gerile u građanskom ratu od 1992. do 1997., koji je razorio zemlju i usmrtio desetke tisuća ljudi.
Novi ugovor produljuje najam baze do 2042. godine, a Rahmonov, koji je na vlasti već gotovo tri desetljeća, kani ostati i idućih sedam godina te se kandidirao za izbore 6. studenoga.
Moskva drži oko 6.000 svojih vojnika u tri grada u Tadžikistanu i izabrala je upravo tu islamsku zemlju od 8 milijuna stanovnika kao prvu crtu obrane od prijetnje radikalnog islama što se širi iz Afganistana i u obrani od ilegalne trgovine opijatima.
Prethodni sporazum istječe 1. siječnja 2014., a u toj godini očekuje se povlačenje NATO-ovih vojnika iz Afganistana čime će porasti prijetnja radikalnog islama. Tako je Putin, inače oštar kritičar Sjedinjenih Država i NATO-ove politike, izrazio zabrinutost zbog povlačenja međunarodnih snaga iz Afganistana strahujući da će regija s kojom graniči ruski jug postati još nestabilnija.
Putin je najavio da će Moskva i njezini saveznici pružiti "dodatnu kolektivnu pomoć" Tadižikistanu na granicama s Afganistanom kada se povuku NATO-ovi vojnici 2014.
Emomali Rahmonov (60), bivši upravitelj tvrtke za proizvodnju pamuka, čvrstom rukom upravlja svojom zemljom od 1992. Kritičari ističu da su upravo njegova autokratska politika i siromaštvo razlog što su mladi ljudi skloni prigrliti radikalni islam.
Analitičari ne vjeruju da će ruski vojnici buditi strah u talibana ako ovi odluče napadati duž duge i propusne granice od 1.344 kilometara.
"Ako odluče napadati, činit će to kao i drugdje, prvo će mijenjati tadžičku psihologiju, natjerati ih da ubijaju 'nevjernike'", kaže tadžički analitičar Zafar Abdulajev.