Sajmove, koji se održavaju do 4. listopada, otvorio je član predstavništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin akademik Mirko Zelić.
Iznio je podatak da će do 2030. u svijetu živjeti oko 9 milijardi ljudi, a godišnji porast ekvivalentne nafte povećat će se sa 12 na 18 milijardi tona.
I u ovom stoljeću, rekao je Zelić, dominirat će fosilni energenti kao što su nafta, ugljen i plin iako se sve više forsiraju novi izvori energije.
Procjenjuje se da nafte ima za još 46, a plina za 68 godina, naveo je te dodao kako će se, dugoročno gledajući, nakon 2050. godine značajnije koristiti nuklearna energija te koristiti plin iz metanskih hidrata s dna mora i iz polarnih krajeva.
Hrvatska, koja je podmirivala značajni dio energenata iz vlastitih izvora, treba utvrditi koliko još ima potencijala koji nisu mali, rekao je među ostalim akademik Zelić.
Zamjenik ministra za zaštitu okoliša i prirode Hrvoje Dokoza kazao je kako se poboljšanja u proizvodnji i distribuciji energije kao i učinkovitom korištenju energije izravno odražavaju kako na gospodarstvo i građenje, tako i na okoliš, a time i na društvo u cjelini.
U današnje vrijeme gospodarski i društveni razvoj zemlje, pa tako i Hrvatske, kao i čitave regije, a u konačnici i čitave Europe bitno je uvjetovan načinima i izvorima proizvodnje energije, odnosom prema korištenju obnovljivih izvora energije kao i energetskom učinkovitošću gospodarenja energijom, istaknuo je Dokoza.